Što se mijenja odlaskom SAD-a iz Pariškog sporazuma?

Unatoč odredbi o povlačenju iz Pariškog sporazuma koju je novi američki predsjednik Donald Trump potpisao već prvog dana svog drugog mandata, brojni aspekti klimatske politike SAD-a trebali bi ostati nepromijenjeni.

Dana 20. siječnja 2025., predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom je započeo proces povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog klimatskog sporazuma. Da se američka klimatska politika možda neće zapravo toliko mijenjati, koliko najavljuju mediji, vidljivo je iz prve točke uredbe o Stavljanju Amerike na prvo mjesto u međunarodnim sporazumima o okolišu u kojoj se objašnjava svrha napuštanja sporazuma:

“Sjedinjene Američke Države moraju razvijati svoje gospodarstvo i održavati radna mjesta za svoje građane, dok istovremeno zadržavaju vodeću ulogu u globalnim naporima za zaštitu okoliša. Tijekom desetljeća, uz pomoć razumnih politika koje ne opterećuju aktivnosti privatnog sektora, Sjedinjene Države su istovremeno razvijale svoje gospodarstvo, podigle plaće radnika, povećale proizvodnju energije, smanjile onečišćenje zraka i vode i smanjile emisije stakleničkih plinova. Uspješni dosadašnji rezultati Sjedinjenih Država u unapređenju ekonomskih i ekoloških ciljeva trebali bi biti uzor drugim zemljama”.

Uredba nadalje pojašnjava kako se SAD “posljednjih godina pridružio međunarodnim sporazumima i inicijativama koje ne odražavaju vrijednosti te zemlje”, ali po Trumpu nisu odraz stvarnog američkog “doprinosa u ostvarivanju ekonomskih i ekoloških ciljeva”. Štoviše, nastavlja se, “ovi sporazumi usmjeravaju dolare američkih poreznih obveznika u zemlje koje ne trebaju, niti zaslužuju, financijsku pomoć u interesu američkog naroda”.

Iz samog teksta jasno je da SAD neće prestati razvijati nove zelene tehnologije, jer bi time izgubile mjesto u vrhu konkurentnosti i inovativnosti, već će samo prestati financirati međunarodne napore za realiziranje globalnih klimatskih ciljeva.