Svjetski dan pčela: Mališani koji hrane svijet

Svake godine 20. svibnja obilježavamo Svjetski dan pčela – dan posvećen malenim, ali neizmjerno važnim oprašivačima bez kojih naš planet ne bi izgledao ovako kako ga poznajemo.

Zašto baš 20. svibnja?

Datum nije odabran slučajno. Tog dana 1734. godine rođen je Anton Janša, slovenski pčelar i pionir modernog pčelarstva. Janša je prvi učitelj pčelarstva na Dunavskoj monarhiji, a njegova su učenja postavila temelje suvremenom razumijevanju ovih vrijednih kukaca. U znak priznanja njegovom doprinosu, Ujedinjeni narodi su 2017. godine službeno proglasili 20. svibnja Svjetskim danom pčela.

Zašto su pčele toliko važne?

Brojke govore same za sebe:

• Više od 75 % svjetskih prehrambenih usjeva koji proizvode plodove i sjemenke barem djelomično ovisi o oprašivačima
• Svaka treća žlica hrane koju pojedemo postoji zahvaljujući pčelama i drugim oprašivačima
• Ukupna ekonomska vrijednost oprašivanja na globalnoj razini procjenjuje se na stotine milijardi dolara godišnje

Pčele ne oprašuju samo voće i povrće – one su ključne i za oprašivanje biljaka koje služe kao hrana stoci, kao i mnogih divljih biljaka koje čine temelj zdravih ekosustava.

Alarmantna stvarnost

Unatoč njihovoj ključnoj ulozi, populacije pčela diljem svijeta dramatično opadaju. Glavne prijetnje uključuju:

• Intenzivna poljoprivreda i prekomjerna upotreba pesticida (posebno neonikotinoida)
• Gubitak staništa – nestanak cvjetnih livada i raznolikog bilja
• Klimatske promjene koje remete cikluse cvatnje i aktivnosti pčela
• Bolesti i paraziti poput pčelinje krpeljaste grinje (Varroa destructor)

Što možemo učiniti?

Svaki od nas može pridonijeti očuvanju pčela:

1. Posadite biljke korisne pčelama – lavandu, ružmarin, suncokret, djetelinu i domaće cvjetnice koje cvjetaju u različitim dijelovima godine
2. Izbjegavajte pesticide – posebno u vlastitom vrtu, a ako ih morate koristiti, birajte one koji su manje toksični za pčele i prskajte u sumrak kada pčele nisu aktivne
3. Kupujte lokalni med – podržavate lokalne pčelare koji brižno čuvaju svoje zajednice
4. Ostavite “divlji kutak” – malo nekošene trave s divljim cvijećem može biti pravi raj za pčele
5. Postavite pčelinju kućicu – za pčele samice koje ne žive u zajednicama

Pčele u hrvatskoj tradiciji

Hrvatska ima bogatu pčelarsku tradiciju. Od panjevih pčelinjaka u Slavoniji, preko kamenih pčelinjaka u Dalmaciji, do planinskog pčelarstva u Gorskom kotaru – naši su pčelari stoljećima čuvali znanje o ovim vrijednim kukcima. Hrvatski med, posebice bagremov, kestenov i livadni, poznat je po svojoj visokoj kvaliteti diljem Europe.

Ovaj Svjetski dan pčela, pogledajte malo drugačije na te vrijedne leteće radnice. Bez njih, naši bi tanjuri bili siromašniji, a svijet bez boja. Kako je prema nekim izvorima rekao Albert Einstein (iako mu se pripisivanje ovog citata osporava, poruka ostaje snažna): “Kad pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku ostaju još samo četiri godine života.”

Zaštitimo pčele – zaštitimo budućnost. (Tekst i foto: Pčelarstvo.hr)