Tko će platiti cijenu zbog Trumpovih carina?

Tumačenje carina Donalda Trumpa kao načina zaštite američkih radnika i industrije temelji se na njegovoj široj ekonomskoj politici protekcionizma. Međutim, pitanje je je li to u potpunosti istina i kakvi su stvarni učinci carina na ekonomiju i radnike. Uzmimo za primjer  nekoliko ključnih točaka za razmatranje.

Ima nekoliko argumenata u korist carina. Carine povećavaju cijenu uvozne robe, što domaćim proizvođačima čini konkurentnijim na domaćem tržištu. To može pomoći u očuvanju radnih mjesta u određenim industrijama. Poticanje domaće proizvodnje smanjenjem konkurencije iz inozemstva, carine mogu potaknuti investicije u domaću proizvodnju.

Carine se često koriste kao alat u trgovinskim pregovorima kako bi se postigle povoljnije trgovinske pogodbe za SAD.

U carinskom ratu sudjeluju bar dvije strane

Međutim u ‘carinskom ratu’ moraju biti najmanje dvije strane u kojem najčešće nema pobjednika. Carine čine uvoznu robu skupljom, što može dovesti do rasta cijena za potrošače. Na primjer, carine na čelik i aluminij povećaju troškove proizvodnje za mnoge industrije, što se prenosi naravno na krajnje kupce povećanjem cijene proizvoda.

Zemlje na koje se carine primjenjuju često uzvrate vlastitim carinama na američku robu, što šteti američkim izvoznicima (npr. poljoprivrednicima ili proizvođačima automobila).

Carine ponekad imaju negativni učinak na zaposlenost. Iako carine mogu zaštititi određene industrije, one mogu istovremeno uništiti radna mjesta. Posebno u drugim sektorima koji ovise o uvozu ili izvozu.

Trumpove najave super visoke carine, posebno one na meksičku, kanadsku i kinesku robu, povećale su trgovinske tenzije između SAD-a i tih zemalja. Ni Europska unija nije ostala izvan toga što ima šire negativne učinke na globalnu ekonomiju.

Carine mogu zaštititi određene radnike u zaštićenim industrijama, ali to često ima ograničen trajni učinak. Ekonomski stručnjaci često ističu da carine dugoročno mogu usporiti gospodarski rast, smanjiti konkurentnost i dovesti do gubitka radnih mjesta u drugim sektorima. Osim toga, globalna ekonomija je danas toliko povezana da je teško izolirati jednu zemlju od negativnih učinaka protekcionističkih mjera.

Iako dakle Trumpova politika carina može imati određene pozitivne učinke na određene industrije i radnike, njezina ukupna ekonomska isplativost i dugoročni učinci su upitni. Carine su složen alat koji može imati i prednosti i nedostatke. Njihov učinak ovisi o širem kontekstu trgovinskih odnosa i globalne ekonomije.

Primjer dvostruke štete uvođenja carine

Posebno će kod uvođenja visokih carina ako se prijetnje ostvare biti pogođena mala poduzeća i poljoprivrednici. Mala poduzeća za razliku od većih koja su ipak otpornija neće tako brzo, ali ni povoljno, naći zamjene za postojeće uvozne ili izvozne ugovore.

Uzmimo za primjer meksičko pivo koje je jedno od najzastupljenijih u Americi. Otkako je prva boca napustila pivovaru 1925. godine, Modelo Especial dio je meksičke kulture. Redovita je gošća na glavnim festivalima, obiteljskim proslavama i okupljanjima prijatelja, od Sonore do Chiapasa. Međutim danas je dio kulture ispijanja piva i u Americi, gdje je s vremenom postalo jedno od prodavanijih piva.

Sirovina za tu pivu proizvodi se u SAD-u. Američki poljoprivrednici izvoze velike količine ječma za to pivo u Meksiko. Uvedu li se visoke carine nema uvoza piva Modelo Especial u SAD, ali ni izvoza velikih količina ječma u Meksiko. Tako da će američki farmeri koji proizvode ječam ostati bez glavnog kupca ječma.

Uvođenjem carina “cijelom svijetu” Trump koliko god SAD ima veliku proizvodnju i jaku ekonomiju riskira svojevrsnu tešku izolaciju koja će naglo usporiti ekonomski rast. Dugoročno? Vjerojatno još i više, bar prema iskustvima zemalja u prošlosti koje su pokušale isto.