Tko danas može jamčiti mir Ukrajini? Europska unija?

Rat u Ukrajini, koji je eskalirao potpunom ruskom invazijom 24. veljače 2022., predstavlja jedan od najvećih i najdestruktivnijih sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Ovaj sukob ima duboke korijene u povijesti, geopolitici i suprotstavljenim interesima Rusije i Ukrajine, kao i šire međunarodne zajednice.

Rat u Ukrajini nije samo regionalni sukob, već globalna kriza koja ima dalekosežne posljedice za međunarodni poredak, sigurnost i ljudska prava. Njegovo rješavanje zahtijeva napore cijele međunarodne zajednice. Prije svega se to odnosi na napore Ukrajine, Rusije i Europske unije.

U objavi na društvenim mrežama prošlog mjeseca, Trump je napisao: “Možemo to učiniti na lakši ili teži način… Vrijeme je da se ‘DOGOVORIMO’.” Ali sve se promijenilo prošli tjedan. Ili je došlo vrijeme da se Sjedinjene Države dogovore s rusijom? Oko čega bi se to Trump dogovarao s Putinom bez Zelinskog?

Nitko ne zna protumačiti kontraverzne izjave Trumpa koje se mijenjaju iz dana u dan

U roku od samo tjedan dana, Donald Trump je izokrenuo je naglavačke desetljeća američke vanjske politike s Rusijom i Europom. Postavio je ozbiljna pitanja u glavama NATO saveznica i svakog američkog saveznika – ne samo u Europi nego i diljem svijeta. Ne samo vojnog već i trgovinskog.

Trumpov post na društvenim mrežama, u kojem je spomenuo “dogovor”, može se interpretirati na različite načine, ali bez dodatnog konteksta teško je sa sigurnošću reći na što se točno odnosi. Međutim, u svjetlu geopolitičkih zbivanja, posebno odnosa Sjedinjenih Država i Rusije, moguće je da se odnosi na potrebu za smanjenjem napetosti ili postizanjem sporazuma o ključnim pitanjima.

Dogodile su se značajne promjene u globalnoj geopolitici, uključujući eskalaciju sukoba u Ukrajini, energetske krize i tenzije oko nuklearnog naoružanja. Trump želi Grenland, milom ili silom rekao je, na ‘ovaj’ ili ‘onaj’ način.

Sjedinjene Države i Rusija oduvijek imaju brojne točke sukoba

Rusija želi pojačati svoju prisutnost u regiji, a SAD i NATO podržavaju Ukrajinu. Sad nakon što je predsjednik SAD-a Trump zna se samo da NATO podržava, SAD želi rudna bogatstva u Ukrajini.

Mogući dogovori u koje bi prije svega trebale biti uključene Ukrajina i Europska unija mogli bi uključivati smanjenje napetosti ili postizanje privremenog primirja. No to za sad nije plan Trumpa.

S obzirom na energetsku krizu u Europi, SAD i Rusija mogu ‘ispod stola’ pregovarati o isporukama energenata, posebno prirodnog plina. Obje zemlje, i SAD i Rusija imaju ogroman arsenal nuklearnog oružja. Postoji stalna potreba za razgovorima o kontroli naoružanja kako bi se spriječila eskalacija.

SAD i Rusija često su u sukobu oko kibernetskih napada, a mogući dogovori mogli bi uključivati pravila ponašanja u cyber prostoru. No tu je i Kina.

Do utorka navečer Trump je tvrdio da Ukrajina, koju je Rusija napala prije tri godine, “nikada nije trebala započeti” rat. Ta se svađa nastavila u srijedu, kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio Trumpa da živi u ruskom “mjehuriću dezinformacija”, a Trump je Zelenskog nazvao “diktatorom”.

Trumpova poruka može biti poziv na diplomatsko rješavanje ovih pitanja, ali bez službenih izjava ili dodatnih detalja, teško je precizno odgovoriti na što se točno odnosi. Situacija je dinamična, a pregovori između SAD i Rusije uvijek su kompleksni i višeslojni.

Australija uz Ukrajinu

Australija je, kao članica Zapadnog savezništva i bliski saveznik Sjedinjenih Država i NATO-a, dosljedno podržala Ukrajinu u njenom otporu ruskoj agresiji. Australijska vlada je izrazila čvrstu osudu Rusije zbog invazije na Ukrajinu i aktivno sudjeluje u međunarodnim naporima za podršku Ukrajini.

Australija kao bliski saveznik Sjedinjenih Država smatra rusku invaziju na Ukrajinu prijetnjom globalnom miru i stabilnosti te je aktivno uključena u napore za podršku Ukrajini i zaštitu međunarodnog prava. Njihov stav je u skladu s politikom većine zapadnih zemalja koje se zalažu za suprotstavljanje ruskoj agresiji.

Australija je jasno osudila rusku invaziju na Ukrajinu, nazivajući je neopravdanim i neprihvatljivim kršenjem međunarodnog prava. Australija je također podržala rezolucije Ujedinjenih naroda koje osuđuju Rusiju. Obećala značajnu humanitarnu pomoć Ukrajini, uključujući financijska sredstva za hranu, medicinsku opremu i skloništa za izbjeglice.

Poslala vojnu opremu Ukrajini, uključujući vozila, opremu za komunikaciju i medicinski materijal. Također je obećala dodatnu podršku kroz obuku ukrajinskih vojnika. Uvela ekonomske sankcije protiv Rusije, uključujući zabrane trgovine i zamrzavanje imovine pojedinaca i entiteta povezanih s ruskom vladom.

Australija se pridružila međunarodnim naporima za izolaciju Rusije, uključujući isključenje Rusije iz međunarodnih financijskih sustava i podršku istragama za ratne zločine. Pružila utočište ukrajinskim izbjeglicama, olakšavajući im migraciju i pružajući podršku za integraciju u australijsko društvo.