A.S.
Sukob koji je izbio nakon američko‑izraelskih udara na Iran prerastao je u najopasniju bliskoistočnu krizu u posljednjih nekoliko desetljeća. Dok američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je rat „zapravo gotov“, Iran upozorava da je spreman na dugotrajni sukob, a globalna zajednica suočava se s energetskim šokom bez presedana.
Hormuški tjesnac, ključna arterija svjetske opskrbe naftom, gotovo je blokiran, a cijene energenata probile su psihološku granicu od 100 dolara po barelu.
Trump: „Iran više nema vojsku, rat je gotov“
Na nizu obraćanja javnosti Trump je iznio niz dramatičnih tvrdnji: „Sve što su imali – nestalo je“, rekao je, tvrdeći da je uništeno više od 5000 iranskih ciljeva. Istaknuo je da je raketni kapacitet Irana pao za 90 %, a dronovi i pomorska moć „neutralizirani“.
Najavio je da bi preostale mete SAD mogao uništiti „u jednom danu“. Ponovio je da Iran nije pregovarao u dobroj vjeri te da je pokušavao obnoviti nuklearni program na tajnim lokacijama.
Trump je također potvrdio da razmatra kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, strateškim prolazom kroz koji prolazi petina svjetske nafte.
Iran: „Diplomacija više nije opcija“
Iranski vrh odgovara potpuno suprotno. Savjetnik vrhovnog vođe Kamal Harazi izjavio je da je Iran spreman na dugotrajan rat i da će nastaviti napade na zaljevske zemlje kako bi prisilio Washington na povlačenje.
Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da „nema smisla razgovarati ni o čemu osim o obrani i odmazdi“.
Iran tvrdi da nije napadao Tursku, Cipar ni Azerbajdžan, optužujući protivnike za „napade pod lažnom zastavom“.
Istodobno, Iran je europske države optužio da su „pomogle SAD‑u i Izraelu u stvaranju ratne retorike“.
Napadnuti su tankeri, promet gotovo stao. Napadi na brodove u i oko tjesnaca izazvali su najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom od Sueske krize 1956. godine. Analitičari procjenjuju da je pogođeno 20 % svjetske opskrbe naftom, a promet tankerima pao je za 90 %.
U napadima je poginulo najmanje sedam osoba, a više brodova je teško oštećeno.
Peking poziva na hitni prekid vatre i upozorava da se ne smije napadati novog iranskog vrhovnog vođu Modžtabu Hameneija. Putin tvrdi da je svijet ušao u energetsku krizu i nudi Europi obnovu suradnje u opskrbi naftom i plinom – ali samo bez političkih uvjeta. Rusija poziva svoje tvrtke da iskoriste situaciju na Bliskom istoku.
Iako Trump tvrdi da je rat „pri kraju“, situacija na terenu pokazuje suprotno. Iran najavljuje dugotrajni otpor, pomorske rute su ugrožene, a globalno tržište energenata ulazi u stanje šoka. Diplomatski pritisci rastu, ali nijedna strana zasad ne pokazuje spremnost na ustupke. S obzirom na razinu eskalacije, ovo bi mogao biti najopasniji trenutak na Bliskom istoku u 21. stoljeću.
Grđan Marinko
Zmaj.info
