Umjetna inteligencija čini nas – lijenima i glupljima

Dok EU pokreće inicijativu „InvestAI“ za mobilizaciju 200 milijardi eura ulaganja u umjetnu inteligenciju, istraživanja pokazuju da nas korištenje umjetne čini lijenima i glupljima.

U Parizu je u veljači ove godine održan sastanak na vrhu o umjetnoj inteligenciji, na kojem je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokrenula inicijativu „InvestAI“. Mobilizirano će biti 200 milijardi eura za ulaganja u umjetnu inteligenciju, uključujući novi europski fond od 20 milijardi eura za gigatvornice umjetne inteligencije.

Iz „InvestAI“-a financirat će se četiri buduće gigatvornice umjetne inteligencije diljem EU-a. Nove gigatvornice umjetne inteligencije bit će specijalizirane za osposobljavanje najsloženijih modela umjetne inteligencije. Biti će to najveće javno-privatno partnerstvo na svijetu za razvoj pouzdane umjetne inteligencije. Takvi modeli sljedeće generacije zahtijevaju opsežnu računalnu infrastrukturu za otkrića u područjima kao što su medicina ili znanost. Gigatvornice će imati oko 100 000 čipova umjetne inteligencije posljednje generacije, što je oko četiri puta više od tvornica umjetne inteligencije koje se trenutačno osnivaju.

Umjetna inteligencija štetna za um

S druge strane, istraživanja su pokazala da korisnici umjetne inteligencije (AI) koji na poslu prepuštaju botovima da misle umjesto njih biraju lakši put koji je štetan za njihov um.

Istraživanje provedeno na 300 radnika Microsofta, tvorca AI sustava Copilot, pokazalo je ”samoprijavljeno smanjenje kognitivnih napora” kod mnogih korisnika koji na poslu koriste umjetnu inteligenciju na više od 900 načina.

Ako se koriste ”na krivi način, tehnologije rezultiraju smanjenjem kognitivnih sposobnosti koje bi se trebale čuvati”, upozorili su znanstvenici u radu koji će biti predstavljen krajem travnja i početkom svibnja na skupu o računalstvu i ljudskom faktoru u japanskoj Yokohami.

”Veće povjerenje u AI povezano je sa smanjenjem kritičkog razmišljanja, a veće samopouzdanje sa snažnijim kritičkim razmišljanjem”, tvrdi tim sastavljen od znanstvenika sa sveučilišta Carnegie Mellon.

Drugim riječima, korištenje AI-ja moglo bi rezultirati time da će ljudima preostati svakodnevni jednostavni zadaci poput provjera često nepredvidivog djelovanja botova, umjesto kognitivno težih zadataka stvaranja strategija i rješavanja problema, sugerira istraživanje.

”Generativna umjetna inteligencija preusmjerava kritičko razmišljanje prema potvrđivanju informacija, integraciji odgovora i upravljanja zadacima”, objavio je tim Microsoft-CMU-a nakon procjene odgovora svojih zaposlenika koji su se koristili botovima poput ChatGPT-a za zadatke poput pisanja e-mailova ili revizije rada svojih kolega.

Strahovi i prijetnje

Strahovi  od umjetne inteligencije sigurno nisu bez temelja na što upozoravaju i sami vrhunski stručnjaci na tom polju poput Sama Altmana, prvog čovjeka Open AI-a, kompanije koja je razvila ChatGPT.

Stručnjak za AI i profesor s Cambridgea David Krueger izjavio je da je trenutno teško ukazati na egzistencijalne rizike s bilo kojim stupnjem sigurnosti. Ono u što je siguran jest da nemamo dovoljno vremena pripremiti se za sve potencijalne prijetnje.

Kao najveće prijetnje spominju se otimanje kontroli, masovna nezaposlenost i pristranost. Najveći strah je da bi se umjetna inteligencija mogla oteti kontroli osoba koje je razvijaju i krenuti nekim svojim putem na koji ljudi više neće moći utjecati. U tom kontekstu prof. Krueger ističe opasnost da AI iskoriste vojske za razvoj autonomnog naoružanja koje će koristiti u bitkama. Naglašava kako bi takvi sustavi mogli ubiti mnogo ljudi. Smatra kako bi se u slučaju totalnog ratnog scenarija koji je potpomognut umjetnom inteligencijom, koja je pametnija od ljudi, strojevi mogli oteli kontroli i na kraju bi mogli sve poubijati.

U ovim turbulentnim vremenima stvaranja novog svjetskog poretka kada je korištenje novih vrsta suvremenog naoružanja stvarnost, strahovi nisu bez temelja.