A.Karlovic
Ministar financija SAD‑a Scott Bessent, nekada slavljen na Wall Streetu kao čovjek koji razumije tržišta, danas se suočava s ozbiljnim padom povjerenja financijske industrije.
Njegova odluka o agresivnom otkupu državnih obveznica – predstavljena kao „veliki alat“ za spuštanje dugoročnih kamatnih stopa – izazvala je kratkoročni efekt, ali dugoročno otvorila pitanje vjerodostojnosti američke fiskalne politike. Tržišta, analitičari i čak njegovi bivši saveznici sada upozoravaju: Bessent riskira destabilizaciju sustava koji je temelj globalnih financija javlja Politico.
Bessent je prošlog tjedna iznenadio tržišta najavom pojačanog otkupa državnih obveznica, poteza koji je trebao sniziti kamate na dugoročni dug SAD‑a.
- Plan je kratko spustio kamatne stope, ali učinak je brzo nestao .
- Trgovci su ostali zbunjeni i zabrinuti što bi ministar mogao učiniti sljedeće, nakon što je sam najavio da ima „veliki alat“ za intervencije .
Tržište državnih obveznica ključ je globalnog financijskog sustava – svaka nepredvidiva intervencija može imati domino‑efekt na banke, fondove, mirovinske sustave i međunarodne investitore.
Zašto je Wall Street nezadovoljan?
1. Intervencije bez jasne strategije
Dugogodišnji Bessentovi saveznici, uključujući Stanleyja Druckenmillera, kritizirali su potez kao potencijalno opasan: mogao bi povećati troškove zaduživanja i narušiti povjerenje u američku dužničku imovinu .
2. Rizik gubitka vjerodostojnosti
Ako tržišta zaključe da ministar financija ne kontrolira situaciju, SAD bi se mogao suočiti s višim kamatama i težim zaduživanjem u kriznim trenucima .
3. Previše paralelnih kriza
Bessent istovremeno pokušava:
- stabilizirati dugoročne kamate,
- upravljati pritiscima iz Japana,
- nositi se s eksplozijom korporativnog duga u AI sektoru,
- voditi ekonomski rat protiv Irana,
- reagirati na rast cijena nafte i inflaciju.
Analitičari upozoravaju da je to „previše za jednu osobu ili agenciju“, pogotovo uz smanjeni broj službenika u Ministarstvu financija .
4. Tržišta šalju upozorenje
- Dolar je pao nakon najave otkupa obveznica.
- Cijena zlata porasla – klasičan signal da investitori traže sigurnije utočište .
- Dugoročne kamate rastu, što ukazuje na pad povjerenja u fiskalnu politiku SAD‑a.
Unatoč kritikama, Bijela kuća snažno brani Bessenta. Predsjednik Trump hvali njegov „vrlo dobar prirodni osjećaj“ za tržišta. Glasnogovornik Bijele kuće naziva ga „jednim od najtransformativnijih ministara financija u modernoj povijesti“ .
Ovaj kontrast – tržišna skepsa nasuprot političkoj podršci – dodatno pojačava napetost.
Neki analitičari smatraju da je Bessent već narušio povjerenje tržišta. Mark Dowding iz BlueBay Fixed Income tvrdi da tržište „ne daje Bessentu vjerodostojnost koju misli da ima“.
Janet Yellen upozorava da intervencije poput ovih rijetko imaju dugoročni učinak ako ne signaliziraju duboku promjenu politike – što se ovdje ne čini slučajem .
Najveći rizik za Bessenta je da tržišta zaključe kako je njegova moć ograničena. Ako se pokaže da Ministarstvo financija ne može kontrolirati dugoročne kamate, SAD bi mogao ući u razdoblje skupljeg zaduživanja – s posljedicama za sve, od hipotekarnih kredita do globalnih investicija.
Ova priča nije samo američka. Kada se trese tržište američkih obveznica, trese se cijeli svijet – uključujući Europu i Hrvatsku. Rast dugoročnih kamatnih stopa u SAD‑u često povlači rast kamatnih stopa globalno, što utječe na:
- cijenu državnog duga,
- investicije,
- stabilnost financijskih tržišta,
- troškove zaduživanja građana i poduzeća.
Bessentova borba za povjerenje Wall Streeta stoga je mnogo više od političke drame – ona je signal mogućih globalnih turbulencija.
Zmaj.info
