Zašto Hrvatska ima veliku inflaciju, među najvećom u Europskoj uniji?

Inflacija je ekonomski fenomen koji se odnosi na opće povećanje cijena roba i usluga tijekom vremena, što dovodi do smanjenja kupovne moći novca. Kada centralne banke povećavaju količinu novca u opticaju (npr. kroz kvantitativno popuštanje ili niske kamatne stope), to može dovesti do pada vrijednosti novca i rasta cijena. Ako se povećavaju troškovi proizvodnje (npr. zbog skuplje energije, sirovina ili rada), proizvođači prebacuju te troškove na potrošače podižući cijene.

Hrvatska je u 2022. i 2023. godini zabilježila jednu od najvećih stopa inflacije u Europskoj uniji. Neki od razloga za ovu situaciju su prijelaz na euro, iako su političari uvjeravali da se to neće desiti. Uvođenje eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine dovelo je do zaokruživanja cijena na više vrijednosti. Mnogi trgovci su iskoristili ovu priliku za dodatno podizanje cijena, što je doprinijelo rastu inflacije. Iako je uvođenje eura dugoročno pozitivno za hrvatsko gospodarstvo, kratkoročno je izazvalo šok u cijenama. Iz HNBa su uvjeravali građane da je “vrlo je malo vjerojatno da će svi trgovci sve cijene zaokruživati naviše, pa se može očekivati znatno manji porast cijena”. Cijene su u trgovinama jednostavno “eksplodirale” u odnosu na druge zemlje u okruženju ili u eurozoni pa sad građani provode bojkot tgovina.

Hrvatska, kao i druge zemlje, bila je pogođena globalnim porastom cijena energenata (npr. plin, nafta) i hrane zbog rata u Ukrajini. Prekidi u opskrbnim lancima tijekom i nakon pandemije COVID-19 također su doprinijeli rastu cijena.

Ovisnost o turizmu

Hrvatska gospodarstvo uvelike ovisi o turizmu, što ga čini osjetljivim na promjene u globalnim tržišnim uvjetima. Porast cijena u turističkoj sezoni (smještaj, restorani, usluge) također je doprinio inflaciji. U Hrvatskoj je došlo do značajnog povećanja minimalne plaće i prosječnih plaća. To je povećalo potrošačku potražnju, ali i troškove poduzeća.

Na nekim tržištima (npr. trgovina, usluge) postoji ograničena konkurencija, što omogućuje poduzećima da lakše podižu cijene. Visoki porezi i nameti na robu i usluge također doprinose rastu cijena. Očekivanja inflacije mogu potaknuti poduzeća i potrošače da podižu cijene i traže veće plaće, što stvara “začarani krug” inflacije.

Inflacija u Hrvatskoj rezultat je kombinacije globalnih i domaćih čimbenika. Dok su globalni uzroci (poput rata u Ukrajini i posljedica pandemije) zajednički za većinu zemalja, domaći čimbenici (poput uvođenja eura, rasta plaća i ovisnosti o turizmu) dodatno su pogoršali situaciju. Hrvatska je posebno osjetljiva na inflaciju zbog svoje ekonomske strukture i ovisnosti o vanjskim utjecajima.

Za smanjenje inflacije potrebne su odgovarajuće mjere za koje ova vlada očito nema rješenje. Na primjer povećanje konkurencije na tržištu, smanjenja ovisnosti o uvozu energenata i hrane te pažljive monetarne i fiskalne politike.