Zemlja je 2020. godine bila rekordno zelena

Zemlja se 2020. godine zazelenila kao nikada u ovom stoljeću, a znanstvenici su pomislili da je uzrok tome bila pandemija korona virusa, no može li zaista biti tako jednostavno?

Zemlja je 2020. zabilježila najvišu razinu vegetacijskog zelenila od ranih 2000-ih, od kada ovaj indikator mjerimo satelitima. Kada su usporedili satelitske snimke od 2001. do 2020. znanstvenici su primijetili da je 2020. godine Zemlja proizvela veliku količinu lišća i vegetacije.

Zbog očigledne vremenske podudarnosti s pandemijom COVID-19 prva misao istraživača bila je da je uzrok obilnoj i plodnoj vegetacijskoj godini globalni “lock-down” i smanjenje ispušnih plinova nastalih smanjenim prometom. Dublja promatranja, međutim, pokazala su da su uzroci obilnog zazelenjavanja ipak klimatski napori!

Istraživači su analizirali satelitske podatke prikupljene od 2001. do 2020. tražeći ozelenjavanja u tri faktora: struktura vegetacije, gustoća i zdravlje biljaka. Rezultati analiza upućivali su na sveukupni trend prema bujnijoj vegetaciji, sa značajnom varijabilnošću iz godine u godinu. Međutim, 2020. se istaknula kao izrazito zelenija od ostalih, ističu znanstvenici, primarno Yulong Zhang, znanstvenik na Odsjeku za znanost o zemlji i klimi unutar Škole za okoliš Sveučilišta Duke Nicholas, koji je vodio ovu multiinstitucionalnu studiju.

“Do ovog iznimno zelenog razdoblja prvenstveno je doveo dosljedan rast zelenila u sjevernim i umjerenim regijama, u kombinaciji s kratkim razdobljem tropskog rasta”, navodi grupa autora u studiji objavljenoj u siječnju ove godine u časopisu Remote Sensing of Environment. Ističu da je ovo “ozelenjavanje uvelike povezano s kontinuiranim rastom borealne i umjerene vegetacije”. To je potaklo i “prolazno povećanje tropske vegetacije zbog povećane količine oborina”.

Pandemija nije najvažniji uzrok ozelenjavanja

Znanstvenici ističu kako je pandemija imala učinke na cvat vegetacije, ali marginalne u odnosu na rezultate klimatskih napora. Pandemijske zabrane rada i ograničenja putovanja privremeno su smanjile dnevnu aktivnost i onečišćenje zraka, što je moglo omogućiti biljkama da cvjetaju na jačoj sunčevoj svjetlosti bez ljudskog uznemiravanja, sugeriraju autori.

Analize su provodili uz pomoć strojnog učenja i različitih kompjuterskih simulacija u kojima su propitivali kako i koji okolišni i ljudski faktori utječu na rast vegetacije. Suprotno očekivanjima, zatvaranja povezana s pandemijom imala su ograničen učinak na globalno ozelenjavanje.

“Iako su kratkoročna poboljšanja kvalitete zraka i smanjeni poremećaji blago potaknuli zelenilo u regijama zabrane, ovi su učinci brzo izblijedjeli i dodatno su suzbijeni prirodnom varijabilnošću klime”, rekao je Zhang za Phys.org.

Tim je otkrio da je rekordno ozelenjavanje u 2020. prvenstveno povezano s umjerenim i hladnijim regijama, potaknuto porastom razine CO2, klimatskim zagrijavanjem i naporima za pošumljavanje. Učinci klimatskog zatopljenja bili su najizraženiji u hladnijim područjima, poput borealnih šuma, gdje su povišene temperature produljile vegetacijske sezone.

Kineski i indijski napori u pošumljavanju

Uz to, “Kina i Indija bile su ogromne zelene žarišne točke”, ističu autori, a zbog rasprostranjenih politika sadnje drveća, obnove zemljišta i upravljanje poljoprivredom”, primijetio je koautor Tong Qiu iz Nicholas School, piše Phys.org.

Još jedan važan faktor – “velika količina oborina u razdoblju 2019.-2020. također je potaknula rast vegetacije u tropima, što je vjerojatno povezano s klimatskim oscilacijama ili uzorcima, kao što su La Niña i dipol Indijskog oceana”. Studija naglašava izvanrednu sposobnost Zemlje da se prilagodi promjenama okoliša, zaključili su autori. Ipak, izdali su upozorenje.

“Klimatski ekstremi, nestašica vode, rizik od šumskih požara i povećan ljudski pritisak potencijalno bi mogli usporiti ili čak preokrenuti ove dobitke pod zagrijavanjem klime”, rekao je koautor Wenhong Li, također iz Nicholas School. “Ako se to dogodi, mogli bismo vidjeti ubrzanje tekućeg zagrijavanja klime”. (Hina – Autor: Andrea Milat)