Metino ukidanje fact-checkera u SAD izazov za demokraciju

Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije (AEM) ocijenili su najavu direktora Mete Marka Zuckerberga o ukidanju fact-checkera na Facebooku i Instagramu u SAD-u kao “potez koji ne vodi računa o društvenom interesu” i mogući “veliki izazov za demokratsko društvo” i da “ne vodi računa o društvenom interesu“.

Njihova reakcija dolazi u kontekstu šire rasprave o ulozi društvenih mreža u širenju dezinformacija i važnosti provjere točnosti informacija. Ministarstvo i AEM smatraju da je ukidanje fact-checkera opasno jer bi moglo dovesti do nekontroliranog širenja dezinformacija i govora mržnje.

Naglašavaju da se društvene mreže ne smiju tretirati kao tradicionalni mediji jer nemaju iste mehanizme odgovornosti i uredničke standarde. Smatraju da bi ukidanje ograničenja na govor koji se smatra štetnim moglo imati ozbiljne posljedice za demokratske procese.

Prepoznaju da je Zuckerbergova odluka djelomično motivirana političkim događajima i odnosima u SAD-u. Kritiziraju Metu zbog stavljanja poslovnih interesa ispred društvene odgovornosti. Ističu važnost provjere činjenica i nude građanima mogućnost provjere informacija AEM smatraju da je ukidanje fact-checkera na Metinim platformama u SAD-u opasan presedan koji bi mogao imati negativne posljedice za demokraciju. Naglašavaju važnost provjere činjenica i pozivaju na oprez u korištenju društvenih mreža kao izvora informacija.

Ukidanje fact-checkera na Facebooku i Instagramu u SAD-u od strane Mete izazvalo je brojne reakcije i postavlja važna pitanja o budućnosti moderiranja sadržaja na društvenim mrežama.

Meta naime ukida svoj program s vanjskim neovisnim organizacijama za provjeru činjenica u SAD-u. Umjesto toga, uvodi sustav “Bilješki zajednice” (Community Notes), sličan onome koji koristi X (bivši Twitter) Elona Muska. Ovaj sustav omogućuje korisnicima da dodaju kontekst i ispravke na objave za koje smatraju da su netočne ili obmanjujuće.

Meta tvrdi da su fact-checkeri bili optuživani za političku pristranost, što je narušilo povjerenje korisnika. Želja za “vraćanjem korijenima slobode izražavanja. Zuckerberg je izjavio da se želi fokusirati na “smanjivanje pogrešaka, pojednostavljivanje pravila i vraćanje slobodnog izražavanja“.

Ova čudna odluka dolazi u vrijeme nakon što je Trump izabran za predsjednika, pojačanih političkih podjela u SAD-u i kritika na račun moderiranja sadržaja na društvenim mrežama. Neki smatraju da je ovo pokušaj Mete da se “dodvori” desnom krilu američke politike. Smanjenje samih troškova povezanih s angažmanom vanjskih fact-checkera također može biti motivacija u svijetu u kakvom djeluje Meta i u kom je važan samo prihod.

Mnoge organizacije za provjeru činjenica izrazile su odmah nakon objave zabrinutost zbog ove odluke, upozoravajući na potencijalne negativne posljedice za javni diskurs.

Stručnjaci upozoravaju da bi ukidanje fact-checkera moglo ugroziti demokratske procese i potaknuti polarizaciju. Europska unija, koja ima strože propise o digitalnim platformama od onih u SADu, također je izrazila zabrinutost i najavila da će pažljivo pratiti razvoj situacije.

Važno je napomenuti da se ova odluka trenutno odnosi samo na SAD. Faktograf, hrvatska organizacija za provjeru činjenica koja je surađivala s Facebookom, nastavlja sa svojim radom. Uživo su u Faktografu na primjer provjeravali točnost tvrdnji u drugom sučeljavanju i uočili cijeli niz nepravilnosti, više ili manje ciljanih laži od strane nezavisnog kandidata. Međutim, samo ukidanje fact-checkera u SAD-u postavlja pitanje hoće li Meta slične promjene uvesti i u drugim zemljama u budućnosti.

Ukratko, ukidanje fact-checkera na Facebooku i Instagramu u SAD-u predstavlja značajnu promjenu u načinu na koji se moderira sadržaj na tim platformama. Iako Meta tvrdi da je ovo korak prema “slobodi izražavanja“, mnogi stručnjaci i organizacije upozoravaju na potencijalne negativne posljedice za borbu protiv dezinformacija i očuvanje demokratskog diskursa.