Zmaj.info
Hrvatsko dizajnersko društvo je objavilo rezultate javnog natječaja za dizajn vizualnog identiteta Grada Zagreba koji je raspisao Grad Zagreb a provelo Hrvatsko dizajnersko društvo. Natječaj je raspisan u listopadu prošle godine s ciljem dobivanja jedinstvenog i kvalitetnog idejnog rješenja dizajna vizualnog identiteta Grada Zagreba koji će reflektirati njegovu bogatu povijest, sadašnjost i viziju budućnosti.
Prema jednoglasnoj odluci Ocjenjivačkog suda prvu nagradu dobio je rad pod nazivom “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” autorskog tima: Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić; i suradnika: Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marko Lulić, Linda Golik Horvat i Suzana Potrebić. Više informacija o svim nagrađenim radovima možete naći u nastavku teksta.
Ocjenjivački sud prepoznao je prvonagrađeni rad kao rješenje koje, uz daljnju razradu, može najpreciznije odgovoriti na komunikacijske potrebe grada Zagreba. Koncept uspješno balansira prošlost i suvremenost te vješto stvara most između institucionalne komunikacije i svakodnevnog urbanog života. Rad je uvjerljiv, grafički jednostavan, no ne i plošan – odlikuje ga slojevitost neophodna za dugovječan i uspješan identitet grada. Istovremeno, dovoljno je oblikovno odmjeren da se može lako uklopiti u stroge institucionalne okvire, po potrebi i zajedno sa službenim grbom, s kojim je kompatibilan. Vrijednost ovog rada je u tome što to nije tek formalno rješenje, već strateški solidan temelj sustava koji može rasti i razvijati se zajedno s gradom.
Ostali nagrađeni radovi donose raznolike pristupe i vrijedne koncepte. Drugonagrađeni rad nudi sustavan i koherentan identitet temeljen na stiliziranom slovu “Z” izvedenom iz gradskog grba, trećenagrađeni rad donosi ozbiljno elaboriran modularni sustav, četvrtoplasirani rad istražuje bogato zagrebačko modernističko i avangardno nasljeđe, povezujući ga s aktualnim dizajnerskim praksama. Peti nagrađeni rad gradi minimalistički identitet temeljen na simbolici otvorenih vrata.
Natječaj je u cjelini pokazao širinu mogućnosti oblikovanja identiteta grada. Iako je prvonagrađeni rad odabran i preporučen za razradu kao rješenje s najvećim potencijalom, svi nagrađeni prijedlozi doprinose razumijevanju vizualnog jezika Zagreba iz različitih perspektiva. Time ovaj proces nadilazi pitanje pojedinačnog vizualnog rješenja i postaje važan korak u artikuliranju identiteta koji odražava slojevitost i dinamične aspiracije grada.
U natječajnom roku zaprimljeno je ukupno 59 radova, od čega je sedam radova izuzeto iz procesa žiriranja iz razloga što autori nisu bili registrirani putem EOJN. Ocjenjivački sud natječaja u sastavu Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Ira Payer, Luka Korlaet i Luka Thumm, sastajao se nekoliko puta prije donošenja konačne odluke o dodjeli nagrada. Odluka o dodjeli nagrada donesena je jednoglasno, a nagradni fond u ukupnom neto iznosu od 51.000 EUR dobili su sljedeći radovi:
Prva nagrada u neto iznosu od 15.000 EUR
naziv koncepta: SLOBODAN ČOVJEK U SLOBODNOM GRADU
autori: Boris Malešević, Katja Malešević, Feđa Vukić
suradnici: Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marko Lulić, Linda Golik Horvat i Suzana Potrebić
Obrazloženje OS:
Identitet grada nije samo njegov vizualni izražaj, već i način na koji stanovnici i posjetitelji doživljavaju i interpretiraju njegovu kulturnu, povijesnu i društvenu dimenziju. U kontekstu suvremenih projektiranih vizualnih identiteta gradova, koji često balansiraju između tradicije i atrakcije, nužno je razviti sustav koji ne samo da odražava povijesnu baštinu, već i omogućava dinamičan razvoj u skladu s potrebama i očekivanjima zajednice. Prvonagrađeni rad “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” izdvaja se kao rješenje koje uspješno sintetizira te elemente te predstavlja vizualni i konceptualni iskorak u definiranju identiteta Zagreba.
Formalna osnova ovog vizualnog identiteta počiva na obrisu službenog grba grada Zagreba, preciznije obliku njegova štita, koji se jednostavnim grafičkim zahvatom – u zoni u kojoj se na službenom grbu nalaze otvorena vrata utvrde Gradec – dodatno otvara prema okolnom prostoru. Opisanom intervencijom, konkretno redukcijom jednog dijela obrisne linije štita, uspješno je kreiran novi semantički okvir koji zadržava asocijaciju na heraldičku tradiciju, dok istovremeno omogućava novo višeslojno čitanje. Tako gornji dio znaka sugerira kvadrat, što se može čitati kao strukturirano urbano tkivo, ali i kao naglašeno smještanje Zagreba u kontekst Hrvatske putem hrvatskog vizualnog koda. Donji dio novog znaka, polukružno zakrivljenu liniju – originalno donji dio štita – percipiramo kao osmijeh i možemo interpretirati kao pristupačnost, toplinu i pozitivni duh grada. Prema sugestiji autora, tu liniju možemo prepoznati i kao rijeku Savu. U cjelini, ova jednostavna, dobro promišljena i vrlo vješta intervencija, osim što stvara inspirativnu podlogu za nova čitanja, na simboličkoj razini predstavlja i suvremeni dizajnerski iskorak izvan okvira heraldike.
Unutar znaka smješten je verbalni standard “Zagreb volim te!” koji inspiraciju crpi iz konceptualne umjetnosti, referirajući se na kultni ulični performans Tomislava Gotovca (Ležanje gol na asfaltu, ljubljenje asfalta / Zagreb, volim te!, 1981.), a koji autori prepoznaju kao paradigmatski iskaz individualnog i angažiranog odnosa prema gradu. Predložena ekstenzija “Volim te!”, zamišljena kao stalni dodatak uz ime grada, nadilazi razinu marketinške krilatice, već postaje univerzalna izjava emocije prema Zagrebu te označitelj odnosa između osobnog i kolektivnog identiteta.
Prema mišljenju Ocjenjivačkog suda, ovaj identitetski sustav donosi nekoliko ključnih strateških prednosti za Zagreb. Njegova dugoročna relevantnost proizlazi iz oslanjanja na temeljne vrijednosti grada umjesto na vizualnu atrakciju. Nadalje, otvoreni sustav vizualne komunikacije, kakav bi se bez dvojbe mogao izgraditi na temeljima natječajnog rada, može omogućavati prilagodbu različitim kontekstima bez vizualnih ograničenja; umjesto nametanja stroge grafičke matrice, ovaj identitet može uspješno ostavljati prostor za suživot sa svim budućim kreativnim rješenjima. Osim toga, kompatibilnost s postojećim vizualnim okruženjem osigurava njegovu skladnu integraciju u postojeće kulturne i institucionalne sustave, bez stvaranja vizualnih sukoba i potrebe za potpunim i istovremenim redizajnom svih gradskih sastavnica. Na koncu, projekt omogućava da se status postojećeg službenog grba grada Zagreba ne dovodi u pitanje, čime se osigurava obzirna, postupna i održiva implementacija novodizajniranog identitetskog sustava u razumnom periodu.
Velika vrijednost ovog identiteta jest njegov kapacitet da govori o emociji građana prema gradu na način koji nadilazi uobičajene vizualne simbole. Motiv srca često se koristi u vizualnim identitetima gradova, regija i zemalja, no obično ostaje na razini dekorativnog i generičkog izraza. Zagreb, s obzirom na svoju baštinu, ima legitimno uporište za korištenje srca kao simbola, no ovo rješenje vješto zaobilazi tu zamku, oslanjajući se umjesto toga na verbalni iskaz sa snažnim konceptualnim uporištem i na intelektualno slojevitu interpretaciju pripadnosti gradu. Ljubav prema Zagrebu u ovom kontekstu ne označava samo afektivnu privrženost, već i aktivan interes za njegov razvoj i društvenu dinamiku. Ovaj identitet prepoznaje da privrženost gradu nije pasivna, već se ostvaruje kroz sudjelovanje, kritiku i odgovornost građana prema zajednici. Upravo u tom smislu “Zagreb volim te!” ne funkcionira samo kao deklarativna poruka, već kao verbalni alat koji afirmira kulturu aktivnog građanstva.
Nastavno na ovu pohvalnu ocjenu, Ocjenjivački sud izražava skepsu prema prikazanom “participativnom potencijalu novog identitetskog sustava”, koji se temelji na ideji da građani upisuju vlastite komentare u obris identitetskog standarda, za tu priliku ispražnjen od verbalnih elemenata. Iako participacija građana predstavlja vrijedan element kako suvremenog dizajna tako i upravljanja gradom, ovaj konkretni predloženi oblik interakcije ne djeluje niti dovoljno uvjerljivo niti održivo kao sastavni dio vizualnog identiteta. Stoga Ocjenjivački sud sugerira da se participativni aspekt identitetskog sustava dodatno promišlja i razvija kroz modele koji omogućuju autentičniju uključenost građana.
Također, uključivanje siluete umjetnika ocijenjeno je kao suvišno, jer reducira snagu identiteta na doslovnu ilustraciju umjesto da ostavi prostor za otvorenu interpretaciju. Oslanjanje na prepoznatljivost pojedinačne figure sužava komunikacijski potencijal identiteta i ograničava njegovu univerzalnu upotrebljivost, dok temeljna ideja već sadrži dovoljno semantičkih slojeva za uspješnu komunikaciju.
Ocjenjivački sud također sugerira dodatno promišljanje sustava boja, kao i tipografskog sustava. Izbor pisma Helvetica, premda funkcionalan u smislu univerzalne primjenjivosti, ne uspijeva artikulirati jedinstvenost predloženog koncepta, odnosno Zagreba. Ocjenjivački sud smatra da bi zadržavanje tog pisma – imajući na umu potencijalnu buduću razradu – predstavljao propuštenu priliku za dodatno osnaživanje identiteta i kroz autentičniji tipografski izraz.
Zaključno, bez obzira na određene ispravljive slabosti, Ocjenjivački sud smatra da rad “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” nadilazi standardne pristupe oblikovanju vizualnog identiteta grada i jasnoćom koncepta nadmašuje sve ostale natječajne radove. Ovom natječajnom radu jednoglasno dodjeljuje prvu nagradu u preporuku realizacije, smatrajući ga originalnim, strateški perspektivnim i dugoročno potencijalno vrlo funkcionalnim vizualnim identitetom grada Zagreba. Svjesni da predstoji opsežan proces razrade i razvoja vrlo kompleksnog identitetskog sustava, uz preispitivanje elemenata na koje je u ovom obrazloženju ukazano, Ocjenjivački sud prepoznaje kapacitet autora da se uhvate ukoštac s ovim složenim zadatkom i sustav dovedu na visoku profesionalnu razinu, osiguravajući njegovu dosljednost, održivost i dugoročnu primjenjivost.
