
Vatikan je u ponedjeljak priopćio da je papa Franjo umro od moždanog udara koji je izazvao komu i nepovratno zatajenje srca.
“Kardinal siromašnih”, skromno je živio, tako želi i otići
Franjo je umro u svom malom stanu u gostinjskoj kući Domu svete Marte u kojoj je odlučio živjeti nakon izbora 2013. godine, odbivši prostrane papinske apartmane u Apostolskoj palači koji nadgledaju Trg svetog Petra.
Živio je jednostavnim i skromnim životom, te je još kao nadbiskup dobio naziv “Kardinal siromašnih” Isto tako poželio je i otići – skromno. Objavljena je duhovna oporuka pape Franje, koja datirana s 29. lipnja 2022. godine. U njoj je tražio da “Grob treba biti u zemlji: jednostavan, bez posebnih ukrasa, s natpisom: Franciscus”. U studenom je izdao i pojednostavljeni protokol za papinske pogrebe, uključujući ukop u jednostavnom lijesu od drva i cinka, stajuči tako na kraj tradiciji od triju ljesova jedan u drugome, svaki od različite vrste drveta, čempresa, olova i hrasta.

Pokop u Bazilici sv. Marije
U oporuci je iznio želju da bude pokopan u Bazilici Svete Marije Velike. “Kroz cijeli svoj život i tijekom svećeničkog i biskupskog služenja, uvijek sam se povjeravao Majci našega Gospodina, Blaženoj Djevici Mariji. Zbog toga molim da moji zemni ostaci počivaju – u iščekivanju dana Uskrsnuća – u Papinskoj bazilici Svete Marije Velike”, napisao je papa. To će biti prvi puta u više od tri stoljeća kako Papa neće biti pokopan u kripti bazilike svetog Petra, gdje su pokopani ostali Pape.
U 12 godina pontifikata, prvi isusovac i južnoamerički papa u povijesti neumorno se založio za obranu migranata, okoliša i socijalne pravde. Iako je zbog svoje skromnosti bio popularan među vjernicima, suočavao se sa žestokim protivljenjem unutar Katoličke crkve.
Okupljaju se vjernici
Počela je molitva krunice u Vatikanu. Prvu javnu komemoraciju nakon papine smrti predvodi kardinal Mauro Gambetti, generalni vikar Države Vatikan. Na trgu su okupljene stotine vjernika.
Po vatikanskim zakonima pogreb se mora održati u roku od devet, a konklave između 15 i 20 dana od smrti pape. U međuvremenu će kamerlengo, 77-godišnji irski kardinal Kevin Farrell, biti vatikanski upravitelj.
Izbor nasljednika
Nakon smrti pape Franje Katolička crkva ulazi u novu fazu, izbor nasljednika. Izbor se provodi putem niza tajnih glasanja, pri čemu svaki kardinal izbornik ispisuje ime po izboru na komad papira. Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina. Svaki dan se održavaju četiri kruga glasanja dok jedan čovjek ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu. Glasački se listići spaljuju nakon svake sjednice, ispuštajući dim koji mogu vidjeti promatrači na Trgu svetog Petra i šire.
Ako je dim crn, kardinali nisu donijeli odluku. Bijeli dim označava da je izabran novi papa.
Okupljanje Kardinalskog zbora u Vatikanu
I dok se vjernici diljem svijeta opraštaju se od pape Franje, konklava (zatvoreni izborni skup kardinala koji biraju papu) mora početi najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon papine smrti. U tom periodu kardinali iz cijeloga svijeta trebaju doći u Rim. Članovi Kardinalskog zbora okupljaju se u Vatikanu kako bi izabrali nasljednika. Iza zatvorenih vrata Sikstinske kapele kardinali se bore za najmoćniju poziciju u Crkvi. Pozornost cijeloga katoličkog svijeta uskoro će ponovno ponovno biti usmjerena prema Vatikanu. Nakon što konklava započne, nema vremenskog ograničenja za njezino trajanje – ona traje dok se ne izabere novi papa.
Kladionice su već počele sa špekulacijama tko bi mogao naslijediti Papu Franju. Ipak, ishod konklave uvijek ovisi o složenoj dinamici i pregovorima unutar Sikstinske kapele.
“Tko uđe u konklavu kao papa, izađe kao kardinal”
U vatikanskim krugovima to je uzrečica koja govori da, ako netko uđe u konklavu kao favorit za papu, najčešće neće biti izabran. Prevelika očekivanja ili otvorene ambicije često djeluju protiv kandidata, jer izbor pape ne bi trebao biti političko natjecanje, nego rezultat zajedničke molitve i pažljivog razmatranja pitanja tko će voditi Crkvu.