Farmaceuti: Direktiva o otpadnim vodama mogla bi pogoditi proizvodnju lijekova

Model što ga donosi nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (UWWTD), mogao bi dovesti do poskupljenja lijekova, a najviše bi mogao biti pogođen segment generičkih lijekova, upozoravaju iz farmaceutskih tvrtki. Prema toj Direktivi farmaceutska i kozmetička industrija kroz model proširene odgovornosti proizvođača (EPR) trebale bi snositi najmanje 80 posto troškova dodatnog, kvartarnog stupnja pročišćavanja otpadnih voda kojim se uklanjaju mikropolutanti koje klasični sustavi ne mogu ukloniti, uključujući ostatke lijekova.

Farmaceutska industrija zahtijeva privremeno obustavljanje primjene Direktive u njezinu sadašnjem obliku te temeljitiju procjenu njezinih ekonomskih učinaka. Istodobno, znanstvena zajednica upozorava da bi odgađanje dodatnih postupaka pročišćavanja moglo pogoršati problem farmaceutskog onečišćenja i povećati rizik od razvoja antimikrobne rezistencije.

Posebna zabrinutost odnosi se na segment generičkih lijekova, koji bi mogao biti najteže pogođen. Generički lijekovi čine približno 70 posto svih terapija dostupnih u Europi, ali predstavljaju manje od 20 posto ukupne potrošnje na lijekove. S obzirom na strogu regulaciju cijena i niske profitne marže, ovaj segment tržišta posebno je osjetljiv na dodatne troškove koji bi mogli proizaći iz provedbe novih propisa.

“Ovdje ne govorimo o industriji koja traži izuzeće, nego o sektoru koji osigurava većinu terapije u Europi. U takvom sustavu dodatni trošak ove razine jednostavno se nema gdje apsorbirati“, rekla je predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova Ana Gongola.

Znanstvenici upozoravaju da problem farmaceutskog onečišćenja predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i okolišni izazov.

Pravo na pitku vodu – Europska unija jača pristup za sve građane

Europska komisija posljednjih godina intenzivno radi na provedbi Direktive o vodi za ljudsku potrošnju (DWD), kojom se želi osigurati da svi građani Europske unije imaju pristup sigurnoj, čistoj i dostupnoj pitkoj vodi. Novi zahtjevi, koji su stupili na snagu krajem 2024., donose konkretne obveze državama članicama – uključujući Hrvatsku – da poboljšaju infrastrukturu, transparentnost i dostupnost vode u javnim prostorima.

🔹 Voda kao temeljno ljudsko pravo

Direktiva potvrđuje da je pitka voda osnovno ljudsko pravo, a države članice moraju osigurati besplatan pristup u javnim prostorima – poput javnih česmi, škola, bolnica i vrtića. Time se želi smanjiti ovisnost o flaširanoj vodi i potaknuti održivo korištenje resursa.

🔹 Poseban fokus na ranjive skupine

Novi propisi posebno naglašavaju ranjive i marginalizirane skupine – osobe bez stalnog boravišta, starije građane, Rome i druge koji često nemaju redovit pristup vodi. Lokalne zajednice potiču se da razviju lokalne planove pristupa, uključujući mobilne točke i edukativne kampanje o higijeni i zdravlju.

🔹 Transparentnost i informiranje građana

Države članice moraju redovito objavljivati podatke o kvaliteti vode, uključujući nove parametre poput PFAS spojeva i mikrobioloških pokazatelja. Građani će putem digitalnih platformi moći provjeriti kvalitetu vode u svojoj regiji.

🔹 Hrvatska u provedbi

U Hrvatskoj se već provode projekti modernizacije vodovodne mreže i postavljanja javnih česmi u gradovima. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavilo je da će do 2027. godine svi veći gradovi imati besplatne točke za pitku vodu, a ruralne zajednice dobiti dodatnu podršku kroz EU fondove.

Direktiva o vodi za ljudsku potrošnju donosi važan pomak prema socijalnoj pravednosti i održivosti. Pristup pitkoj vodi više nije privilegij, nego obveza svake države članice – a Hrvatska ima priliku pokazati da može biti primjer u zaštiti zdravlja i okoliša.