A.Karlovic
Sud pravde Europske unije donio je pravomoćnu presudu koja bi mogla iz temelja promijeniti način na koji kupujemo hranu.
Potvrđena je kazna od milijun eura trgovačkom lancu Lidl zbog korištenja talijanskih nacionalnih simbola na pakiranjima tjestenine u kojoj se zapravo nalazila pšenica stranog (ne isključivo talijanskog) podrijetla. Ova odluka šalje snažan alarm prema svim proizvođačima u Europskoj uniji, pa tako i onima u Hrvatskoj koji se služe sličnim marketinškim trikovima – posebice kada je riječ o medu.
Što je točno presudio Sud EU-a?
Spor je započeo oko Lidlovih robnih marki Italiamo i Combino. Na prednjoj strani pakiranja dominirali su talijanska trobojnica (tricolore), natpisi poput “Passione Italiana” i slike idiličnih talijanskih krajolika . Međutim, pšenica korištena za tu tjesteninu dolazila je iz zemalja izvan Italije (unutar i izvan EU), a ta je informacija bila skrivena sitnim slovima na poleđini vrećice.
Sud je u svojoj presudi bio jasan: “Ambalaža ne smije ‘vrištati’ o talijanskom identitetu ako sirovina nije domaća.” Suci su istaknuli da prosječni potrošač odluku o kupnji donosi u nekoliko sekundi na temelju vizualnog dojma, a ne proučavajući poleđinu pakiranja povećalom.
Ključna pravna novina koju je Sud potvrdio jest da tehničko poštivanje pravila (navođenje podrijetla negdje na poleđini) nije dostupno ako slike i boje na prednjoj strani stvaraju lažni dojam . Drugim riječima, tvrtke više ne mogu koristiti tehničke uredbe kao štit protiv zakona o zaštiti potrošača. Sada riskiraju kazne ne samo zbog krivog označavanja, već i zbog nepoštene poslovne prakse.
Usporedba s medom: Rat na više fronti
Dok se Lidl borio (i izgubio) bitku za tjesteninu, na tržištu meda već se odvija sličan, ali mnogo transparentniji sukob. Baš kao što se na pakiranjima tjestenine vijorila talijanska zastava bez talijanske pšenice, tako se i na staklenkama meda često nalaze slike pašnjaka, pčelara i nacionalnog cvijeća – dok med često dolazi iz Kine, Ukrajine ili Latinske Amerike, a samo je “flaširan” u Hrvatskoj.
Međutim, za razliku od tjestenine, gdje je Lidl tvrdoglavo skrivao podrijetlo, na tržištu meda dolazi do potpune revolucije u označavanju.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske objavilo je novi Pravilnik o medu koji stupa na snagu (s prijelaznim razdobljem do lipnja 2026.) i donosi potpunu transparentnost . Prema novim pravilima, ako med potječe iz više zemalja, zemlje podrijetla moraju se navesti na glavnom vidnom polju (prednjoj strani) silaznim redoslijedom prema udjelu u masi, zajedno s postotkom koji svaka zemlja predstavlja .
To znači da proizvod više ne može imati samo naljepnicu “Mješavina meda iz EU i izvan EU”. Morat će stajati npr.: “Hrvatska (50%), Ukrajina (30%), Argentina (20%)”.
Nova era za označavanje hrane
Ova presuda Suda pravde Europske unije nije samo još jedna sudska odluka. Ona je temeljna promjena filozofije označavanja hrane:
| Prije | Poslije |
|---|---|
| Dovoljno je negdje na pakiranju napisati podrijetlo | Prednja strana pakiranja mora biti istinita |
| Dizajn je marketing, pravila su tehnička | Dizajn je pravno obvezujuća izjava |
| Potrošač je dužan čitati sitna slova | Potrošač ima pravo vjerovati onome što vidi |
Od sada, nacionalna zastava na pakiranju nije ukras – ona je obećanje.
A za sve one proizvođače koji su godinama skrivali pravo podrijetlo iza lijepe ambalaže – vrijeme je za redizajn. Ili za kaznu.
10 primjera deklariranja podrijetla na medu (staro vs. novo)
Da bi vam bilo jasnije, donosimo usporedbu kako su medovi dosad izgledali na policama, a kako će morati izgledati prema novom Pravilniku i duhu presude Suda EU-a:
| Dosadašnji (često nejasni) opisi | Novi obvezni model (pošteno i jasno) |
|---|---|
| “Mješavina meda iz EU” (a u EU ima 27 zemalja) | Hrvatska (60%), Mađarska (30%), Poljska (10%) |
| “Mješavina meda iz EU i izvan EU” (sve zemlje svijeta) | Hrvatska (40%), Ukrajina (35%), Argentina (25%) |
| “Podrijetlo: EU i ne-EU” | Kina (80%), Mađarska (20%) (med je samo pakiran u RH) |
| “Pakirano u Hrvatskoj” (bez podrijetla sirovine) | Bugarska (100%) (ako je med uvozna sirovina) |
| “Med iz ekološkog pčelinjaka” sa slavonskim kulenom na etiketi | Hrvatska (100%) (samo ako je stvarno tako) |
| “Med livadni” (bez navedene zemlje) | Argentina (50%), Brazil (30%), Hrvatska (20%) |
| “Med bagremov” – deklaracija: Podrijetlo: EU | Hrvatska (90%), Slovačka (10%) |
| “Med cvjetni – Prirodno iz prirode” (bez naznake zemlje) | Kina (100%) (strogo je potrebno navesti stvarni izvor) |
| “Med šumski” – Podrijetlo: više zemalja (bez postotaka) | BiH (45%), Slovenija (45%), Austrija (10%) |
| “Med s krša” (deklaracija kaže: Mješavina ne-EU meda) | Turska (70%), Hrvatska (30%) |
Što to znači za kupnju u trgovinama?
-
Presuda Lidl je postavila standard koji se izravno odnosi i na naše tržište. Ako netko prodaje “Paški sir” ili “Dalmatinski pršut”, a na poleđini piše da je sir napravljen u Njemačkoj, ili je pršut iz Španjolske, to je sada jasno kažnjivo kao nepoštena poslovna praksa, a ne samo kao lažno označavanje.
-
Med postaje najtransparentniji proizvod. Zahvaljujući novom Pravilniku, završava vrijeme kada ste plaćali skupe staklenke s nadom da je med domaći, a zapravo je dolazio iz tisućama kilometara udaljenih zemalja.
-
Kazne su ozbiljne. Dok je Lidl “prošao” s milijun eura, za nepoštenu praksu u EU kazne dosežu i do 10 milijuna eura ili 4% godišnjeg prometa.
Pouka za kraj: Kad sljedeći put posegnete za tjesteninom s talijanskom zastavom ili staklenkom meda s idiličnim krajolikom, ne vjerujte samo slici – okrenite pakiranje. No, zahvaljujući ovim presudama, uskoro više nećete morati koristiti povećalo. Informacije o podrijetlu morat će biti tamo gdje im je i mjesto – na prednjoj strani, točne i jasne.
*Ovaj članak temelji se na pravomoćnoj presudi Suda pravde Europske unije u predmetu C‑146/23 i povezanim slučajevima koji se odnose na zaštitu potrošača od nepoštene poslovne prakse.
Grđan Marinko
