A.Karlovic
NATO je do sada bio angažiran uglavnom u mirovnim misijama, u zabranama letenja iznad ratom zahvaćenih područja i slično. Jednu od rijetkih, jedinu i svakako jednu od najsloženijih akcija u povijesti NATO saveza zatražile su upravo Sjedinjene Države (SAD).
NATO-ova misija u Afganistanu, koja je trajala od 2001. do 2021. godine, bila je jedna od najvećih i najsloženijih operacija u povijesti Saveza. Uključivala je brojne članice NATO-a i partnerske zemlje, a započela je kao odgovor na terorističke napade 11. rujna 2001. godine u Sjedinjenim Državama. Evo detaljnijeg pregleda tko je sudjelovao i tko je tražio sudjelovanje NATO saveznika u ovoj misiji.
Tko je tražio sudjelovanje NATO saveznika?
Sjedinjene Države (SAD): Nakon napada 11. rujna 2001. godine, SAD su bile glavni pokretač akcije protiv terorizma. SAD su pozvale NATO na aktiviranje članka 5. Washingtonskog ugovora, koji kaže da napad na jednu članicu predstavlja napad na cijeli Savez.
Ovo je bio prvi i posljednji put u povijesti NATO-a da je članak 5 aktiviran. Aktiviran je na zahtjev SAD-a, čiji predsjednik danas prijeti izlaskom iz saveza.
Cilj NATO saveznica u Afganistanu: SAD su tražile podršku NATO saveznika u borbi protiv terorizma, posebno protiv Al-Qaide i talibana, koji su pružali utočište teroristima u Afganistanu.
Tko je sudjelovao u NATO misiji u Afganistanu?
Članice NATO-a
Gotovo sve članice NATO-a sudjelovale su u misiji u Afganistanu, bilo kroz vojne snage, logističku podršku ili financijske doprinose. Neke od ključnih zemalja uključivale su:
-
- Sjedinjene Države (SAD): Glavni pokretač i najveći doprinositelj snaga i resursa.
- Ujedinjeno Kraljevstvo: Jedna od najaktivnijih zemalja, s velikim brojem vojnika i ključnom ulogom u južnom Afganistanu.
- Njemačka: Vodila je operacije u sjevernom Afganistanu, posebno u regiji Kunduz.
- Kanada: Sudjelovala je u borbenim operacijama na jugu, posebno u provinciji Kandahar.
- Francuska: Sudjelovala je u operacijama u regiji Kapisa.
- Italija: Vodila je operacije u zapadnom Afganistanu, posebno u Heratu.
- Nizozemska: Sudjelovala je u provinciji Uruzgan.
- Poljska: Bila je aktivna u istočnom Afganistanu.
- Turska: Sudjelovala je u mirovnim operacijama i obuci afganistanskih snaga.
- Hrvatska: Također je sudjelovala s manjim kontingentom vojnika, uglavnom u obuci afganistanskih snaga i logističkoj podršci.
Kao partnerske zemlje (nečlanice NATO-a) pridružile su se osim članica NATO-a i druge zemlje. U misiji NATO saveza iako nisu bile članice sudjelovale su uz danas napadnutu Ukrajinu kojoj Trump prijeti ukidanjem pomoći ako ne plati vrijednim mineralima brojne države:
- Australija: Bila je ključni saveznik u operacijama na jugu Afganistana unatoč tome što nije članica NATO-a..
- Novi Zeland: Sudjelovao je u mirovnim operacijama i obuci unatoč tome što nije članica NATO-a..
- Švedska: Sudjelovala je u operacijama na sjeveru unatoč tome što nije bila članica NATO-a..
- Finska: Također je bila aktivna u mirovnim misijama unatoč tome što nije bila članica NATO-a..
- Gruzia: Poslala je značajan broj vojnika, unatoč tome što nije članica NATO-a.
- Ukrajina: Sudjelovala je u logističkoj podršci i obuci unatoč tome što nije članica NATO-a.
Afganistanske snage učesnice u NATO akciji na zahtjev Sjedinjenih Država:
Afganistanska nacionalna vojska (ANA) obučavana je i opremljana od strane NATO-a i njegovih saveznika kako bi preuzela odgovornost za sigurnost u zemlji.
Afganistanska nacionalna policija (ANP) također je obučavana i podržavana kako bi osigurala red i zakon.
Faze NATO misije u Afganistanu
1. Početna faza (2001–2003) na isključivo interesni zahtjev Sjedinjenih Država
Nakon napada 11. rujna, SAD su pokrenule operaciju Enduring Freedom kako bi zbacile talibanski režim i uništile Al-Qaidu. NATO je u početku pružao logističku i političku podršku, ali nije imao direktnu vojnu ulogu.
2. ISAF misija (2003–2014)
NATO je preuzeo vodstvo u Međunarodnim sigurnosnim snagama za pomoć (ISAF) 2003. godine. ISAF je imao zadatak stabilizirati Afganistan, suzbiti talibane i pomoći u izgradnji afganistanskih institucija.
ISAF je bio podijeljen na regionalne komande, s različitim zemljama koje su preuzimale odgovornost za određene dijelove zemlje.
3. Resolute Support Mission (2015–2021)
Nakon završetka ISAF misije 2014. godine, NATO je pokrenuo misiju Resolute Support, koja je bila usmjerena na obuku, savjetovanje i podršku afganistanskim snagama.
Ova misija završila je u kolovozu 2021. godine, kada su se NATO snage povukle iz Afganistana, a talibani su preuzeli kontrolu nad zemljom.
Trump poput pravog naciste koristi nesnalaženje prije svega šokiranih njegovim suludim izjavama NATO saveznica i Europske unije kao još uvije obrambeno nesamostalnog, možda nespremnog i svakako vojno još uvijek neorganiziranog saveza država.
NATO-ova misija u Afganistanu bila je masivna operacija koja je uključivala gotovo sve članice Saveza i brojne partnerske zemlje. Sjedinjene Države su bile glavni pokretač misije, tražeći podršku NATO saveznika nakon aktiviranja članka 5. Washingtonskog ugovora.
Iako je misija imala određene uspjehe, poput obuke afganistanskih snaga i privremene stabilizacije, nije uspjela postići trajni mir, što je dovelo do povratka talibana na vlast i to nakon povlačenja NATO snaga 2021. godine.
Ova misija ostaje jedan od najvažnijih, ali najvjerojatnije i najkontroverznijih poglavlja u povijesti NATO-a. Na zahtjev Sjedinjenih Država čiji predsjednik prijeti izlaskom iz saveza.
Pa neka ne prijeti izlaskom, neka slobodno izađe, vrata su mu otvorena, može s Elonom Muskom i dalje naseljavati Mars. Britanci mu mogu pojasniti što je za njih značio i još uvijek znači Brexit.
Prvi potez izađe li SAD iz NATO saveza trebao bi biti prijelaz na drugu vojnu opremu, prije svega na avione koji se proizvode u Europi. Razvoj vojne opreme i težnja Europe i članica NATO saveza da ne koriste više vojnu opremu proizvedenu u Sjedinjenim Državama. Za početak.
NATO savez koristi širok spektar vojnih zrakoplova koji su opremljeni prema NATO standardima kako bi osigurali interoperabilnost među članicama. Ovi zrakoplovi obuhvaćaju različite vrste, uključujući borbenke avione, transportne zrakoplove, izviđačke avione, bespilotne letjelice (dronove) i helikoptere.
NATO koristi širok spektar vojnih zrakoplova koji su opremljeni prema strogo definiranim standardima kako bi osigurao interoperabilnost među članicama. Ovi zrakoplovi uključuju borbenke avione (poput Eurofighter Typhoon), transportne zrakoplove (C-130, A400M), izviđačke avione (E-3 Sentry, Global Hawk) i helikoptere (CH-47, NH90). NATO standardi omogućuju efikasnu suradnju i koordinaciju u zajedničkim operacijama, što je ključno za uspjeh misija Saveza.
Evo pregleda nekih od najvažnijih vojnih zrakoplova korištenih u NATO-u i njihove kompatibilnosti s NATO standardima:
- Eurofighter Typhoon
- Korisnici: Njemačka, Italija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo.
- NATO standardi: Eurofighter Typhoon koristi NATO standardizirano naoružanje i komunikacijske sustave.
- Rafale (Dassault)
- Korisnici: Francuska i Hrvatska (iako Francuska nije u potpunosti integrirana u NATO-ove vojne strukture, Rafale je u potpunosti kompatibilan s NATO standardima).
- NATO standardi: Rafale može koristiti NATO naoružanje i integriran je s NATO komunikacijskim sustavima.
- Bayraktar TB2 (Turska) bespilotna letjelica
Korisnici: Turska, Poljska, Ukrajina (koja nije članica NATO-a, ali koristi NATO kompatibilnu opremu).
NATO standardi: TB2 je opremljen za NATO interoperabilnost, uključujući korištenje NATO standardiziranog naoružanja.
- A400M Atlas (Airbus) transportni zrakoplov
Korisnici: Njemačka, Francuska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Turska, Belgija.
NATO standardi: A400M je dizajniran za NATO interoperabilnost, s mogućnošću korištenja u različitim misijama, uključujući transport, nadzor i medicinsku evakuaciju.
Evo pregleda najznačajnijih intervencija NATO saveza:
1. Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995)
- Kontekst: Tokom raspada Jugoslavije, Bosna i Hercegovina postala je poprište krvavog etničkog sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata.
- NATO-ova uloga: NATO je prvo proveo operaciju zabrane leta (Operation Deny Flight) 1993. godine kako bi spriječio zračne napade. Kasnije je intervenirao direktno 1995. godine, nakon masakra u Srebrenici, kada je započeo zračne napade (Operation Deliberate Force) protiv srpskih snaga. Ova intervencija pridonijela je završetku rata i potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.
2. Kosovo (1999)
- Kontekst: Sukob između srpskih snaga i kosovskih Albanaca eskalirao je u rat, uz masovne zločine i etničko čišćenje.
- NATO-ova uloga: NATO je pokrenuo zračnu kampanju protiv Srbije (Operation Allied Force) u ožujku 1999. godine. Nakon 78 dana bombardiranja, srpske snage su se povukle s Kosova, a NATO je postavio mirovne snage (KFOR) kako bi osigurao stabilnost na području.
3. Afganistan (2001–2021)
- Kontekst: Nakon napada 11. rujna 2001. godine, SAD su pozvale NATO na aktiviranje članka 5. Washingtonskog ugovora, koji kaže da napad na jednu članicu predstavlja napad na cijeli Savez.
- NATO-ova uloga: NATO je preuzeo vodstvo u Međunarodnim sigurnosnim snagama za pomoć (ISAF) 2003. godine, s ciljem stabilizacije Afganistana i suzbijanja talibana. Misija je trajala do 2014. godine, nakon čega je prešla u fazu obuke i savjetovanja (Resolute Support Mission). NATO se konačno povukao iz Afganistana u kolovozu 2021. godine.
4. Libija (2011)
- Kontekst: Tijekom Arapskog proljeća, u Libiji je izbio građanski rat između snaga lojalnih pukovniku Gaddafiju i pobunjenika.
- NATO-ova uloga: NATO je preuzeo vodstvo u operaciji za zaštitu civila (Operation Unified Protector) u ožujku 2011. godine, nakon što je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo rezoluciju 1973. Operacija je uključivala zabranu leta, embargo na oružje i zračne napade kako bi se spriječile Gaddafijeve snage u napadima na civile.
5. Piraterija u Somaliji (2008–danas)
- Kontekst: Piraterija u Adenskom zaljevu i uz obale Somalije postala je velika prijetnja međunarodnoj trgovini.
- NATO-ova uloga: NATO je pokrenuo operaciju Ocean Shield 2009. godine kako bi zaštitio trgovačke brodove i suzbio pirateriju. Operacija je službeno završena 2016. godine, ali NATO i dalje sudjeluje u međunarodnim naporima za održavanje sigurnosti u regiji.
6. Krizne situacije u istočnoj Europi (2014–danas)
- Kontekst: Nakon ruske aneksije Krima i početka rata u istočnoj Ukrajini 2014. godine, NATO je pojačao svoju prisutnost u istočnoj Europi kako bi osigurao svoje članice.
- NATO-ova uloga: Savez je rasporedio dodatne snage u zemljama članicama Baltika i Istočne Europe (Enhanced Forward Presence) te pojačao obrambene mjere. Također je pružao podršku Ukrajini kroz obuku i savjetovanje.
7. Humanitarne i mirovne operacije
- NATO je također sudjelovao u nizu humanitarnih i mirovnih operacija, uključujući:
- Potpora Pakistanu nakon potresa 2005. godine.
- Pomoć u borbi protiv posljedica uragana Katrina u SAD-u 2005. godine.
- Mirovne misije na Balkanu, uključujući Kosovo (KFOR) i bivšoj Jugoslaviji.
tekst se nastavlja nakon ove reklame
ZMAJ MARKETING: [email protected]
Marina Kirichenko
Emilija Natalija Habulin
