Američki predsjednik doputovao je u Davos kao jedan od najiščekivanijih sudionika Svjetskog ekonomskog foruma. Njegov dolazak odvija se u kontekstu iznimno napetih odnosa između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država zbog pitanja Grenlanda, dok se istodobno preispituje i budućnost Sjevernoatlantskog saveza.
U govoru je napomenuo da smanjuje poreze i povećava carine pa građani to osjećaju kroz niže cijene. No da li je to točno? Odgovor na ovo pitanje je složen i ovisi o konkretnom kontekstu, ekonomskoj situaciji zemlje i o tome na koje se poreze i carine misli. Nema jednostavnog “da” ili “ne” no to Trump ne razumije ili ne želi razumjeti.
Povećanje carina na uvoz čini stranu robu (od elektronike, dijelova za automobile do hrane) skupljom. To direktno podiže troškove života za sve građane. Ako domaća ponuda nije dovoljna ili je lošije kvalitete, građani plaćaju više za manje.
Jednostrano povećanje carina često dovede do odmazde drugih zemalja, koje onda povećaju carine na naše izvozne proizvode. To može uništiti izvozna tržišta za domaće tvrtke i dovesti do gubitka radnih mjesta u izvoznim sektorima (npr. poljoprivreda, turizam usluga).
Ako se porezi previše smanje, a carine ne nadoknade taj gubitak, država će imati manje novca za zdravstvo, školstvo, mirovine, infrastrukturu i socijalnu skrb. To dugoročno šteti svim građanima, posebno najranjivijim skupinama.
Manji izbor i slabija kvaliteta: Smanjena konkurencija sa strane robom može dovesti do toga da domaći proizvođači postanu “lijeni”, ne ulažu u inovacije i nude lošije proizvode po višim cijenama, znajući da kupci nemaju puno izbora.
U globalu, ekonomski konsenzus je da visoke carine i protekcionizam dugoročno štete gospodarstvu i potrošačima, jer narušavaju trgovinu, povećavaju cijene i usporavaju inovacije.
“U SAD-u je bilo sve loše dok ja nisam došao” izjavio je u svom govoru Trump.




