Trump i Putin: Povijest susreta koji su oblikovali globalnu politiku

Španjolski premijer Sánchez tvrdi da bi američka invazija Grenlanda usrećila Putina koju je jučer komentirao i predsjednik Hrvatske Milanović, legitimirala rusku agresiju i bila kobna za NATO. Ako se istraže povijesni podaci i na primjer “Steelov dosje” to je na tragu svega što su obavještajne službe u to vrijeme prikupile i saznale.

Steeleov dosje: dokument koji je potresao američku politiku i otvorio eru nepovjerenja

“Ruski režim njeguje, podržava i pomaže TRUMP-u najmanje 5 godina. Cilj, koji je podržao PUTIN, bio je potaknuti podjele i podjele u zapadnom savezu” stoji u Steelovom dosjeu o Trumpu. Bivši visoki ruski obavještajac tvrdi da je FSB kompromitirao TRUMPA svojim aktivnostima u Moskvi dovoljno da ga može ucjenjivati. Prema nekoliko upućenih izvora, njegovo ponašanje u Moskvi uključivalo je perverzne seksualne radnje koje je organizirao i nadzirao FSB.

Zastupnici Europske unije, javlja danas Bloomberg, spremni su obustaviti odobravanje trgovinskog sporazuma EU-a sa SAD-om zbog prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carine zemljama koje su podržale Grenland. Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke (EPP), najveće političke grupacije u Europskom parlamentu, izjavio je u subotu kako sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama više nije ostvariv.

Steeleov dosje, zbirka obavještajnih bilješki sastavljenih 2016. godine, i dalje je jedna od najkontroverznijih epizoda u modernoj američkoj politici. Iako je prošlo gotovo deset godina od njegova nastanka, dokument i dalje izaziva rasprave o ulozi obavještajnih službi, političkom utjecaju i granicama medijskog izvještavanja. Tko pročita dosje i pogleda što se dešava tijekom drugog Trumpova mandata bi će mu jasnije što radi danas predsjednik SAD-a Donald Trump sa svojim najbližim suradnicima.

Kaos na tlu SAD-a u dijelu u kom republikanci nemaju većinu već je nastupio i svakom se danom pogoršava. Najava preuzimanja Grenlanda i izlazak iz NATO-a samo je korak do europskog i svjetskog kaosa koji bi mogao svojim djelovanjem izazvati.

Dosje je inače sastavio Christopher Steele, bivši britanski obavještajac, angažiran od privatne istraživačke tvrtke u sklopu politički motiviranog istraživanja. Dokument je sadržavao niz tvrdnji o navodnim vezama tadašnjeg predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa i Rusije. Iako su mnoge informacije ostale nepotvrđene, a neke su kasnije osporene, dosje je postao središnja točka istraga, političkih sukoba i medijskih analiza.

Kako je dosje postao globalna vijest

U siječnju 2017. dosje je procurio u javnost i ubrzo postao predmet intenzivnog političkog nadmetanja. Demokrati su ga koristili kao argument za dublje ispitivanje ruskog utjecaja na američke izbore, dok su republikanci tvrdili da je riječ o politički motiviranoj konstrukciji.

Američke obavještajne službe u to su vrijeme već provodile vlastite istrage o ruskom miješanju u izbore, no Steeleov dosje dodatno je polarizirao javnost. Dio medija objavio je nepotvrđene tvrdnje, što je otvorilo raspravu o granicama odgovornog novinarstva i provjere činjenica.

Istrage i političke posljedice

Sljedećih godina dosje je bio predmet više službenih istraga. Neke tvrdnje nikada nisu potvrđene, dok su druge ocijenjene kao netočne ili neutemeljene. Američko Ministarstvo pravosuđa kasnije je kritiziralo način na koji su pojedini dijelovi dosjea korišteni u zahtjevima za nadzor nad Trumpovim suradnicima.

Unatoč tome, dosje je imao golem politički utjecaj. Postao je simbol dubokog nepovjerenja između političkih tabora, ali i primjer kako neslužbeni obavještajni materijali mogu oblikovati javni diskurs, čak i kada nisu verificirani.

Zašto se o dosjeu i dalje govori? Steeleov dosje ostaje važan jer otvara pitanja koja nadilaze američku politiku:

• Kako se provjeravaju obavještajni izvještaji prije nego što postanu dio političkih procesa?
• Gdje je granica između legitimnog istraživanja i političkog oružja?
• Kako mediji trebaju postupati s dokumentima koji sadrže neprovjerene tvrdnje?

U eri dezinformacija i dubokih političkih podjela, slučaj Steeleova dosjea služi kao upozorenje koliko brzo neslužbeni dokument može postati globalna priča i koliko je teško kasnije ispraviti narativ.

Nasljeđe koje još traje

Rusija neosporno ima opsežan program državnih ofenzivnih kibernetičkih operacija. Prije ulaska u “igru” vjerojatno su Trumpa stavili pod “rengen” i otkrili sve njegove slabosti. Posebno one oko žena. Bez obzira na to kako se ocjenjuju njegove tvrdnje, Steeleov dosje ostavio je trajan trag. Utjecao je na političke karijere, oblikovao javno mišljenje i potaknuo rasprave o ulozi obavještajnih službi u demokratskim društvima. Njegova priča pokazuje koliko je tanka linija između informiranja i manipulacije i koliko je važno da javnost, mediji i institucije ostanu oprezni kada se suoče s dokumentima koji obećavaju „velike istine“, ali dolaze bez čvrstih dokaza.

Govoreći povjerljivo sunarodnjaku krajem srpnja 2016., Izvor, etičan ruski bliski suradnik republikanskog američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, priznao je da postoji dobro razvijena zavjera sudjelovanja između njih i ruskog vodstva. To je na Trumpovoj strani upravljao voditelj kampanje republikanskog kandidata, Paul Manafort, koji je tužio savjetnika za vanjsku politiku, Cartera Pagea, i druge kao posrednike. Obje strane imale su zajednički interes u porazu demokratske predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton, koju je predsjednik Putin očito i mrzio i bojao se.

Između ostalog, isti taj Izvor je priznao da je ruski režim stajao iza nedavnog curenja neugodnih e-mail poruka koje su dolazile od Demokratskog nacionalnog odbora (DNC) na platformu WikiLeaks.

Trump i Putin imaju “poseban odnos”

Bloomberg je u kolovozu prošle godine pisao kako su Donald Trump i Vladimir Putin se sastaju prvi put nakon sedam godina na Aljasci. Najavljeni susret na Aljasci otvara novo poglavlje u odnosu dvojice lidera čiji su raniji sastanci često izazivali političke potrese, diplomatske napetosti i globalnu pozornost. Njihova povijest susreta otkriva neobičnu dinamiku, od tajnih razgovora bez svjedoka do javnih razmjena koje su mijenjale tijek međunarodnih odnosa.

Bloomberg Adria donosi detaljan pregled njihovih susreta kroz godine, a u nastavku donosimo kronologiju svih ključnih sastanaka te politički kontekst koji ih je pratio.

Hamburg, Njemačka – 7. i 8. srpnja 2017. (G20)

Prvi veći bilateralni susret Trumpa i Putina dogodio se na summitu G20 u Hamburgu.
Razgovarali su više od dva sata, a glavna tema bila je rusko miješanje u američke izbore 2016. godine.
Kasnije iste večeri, Trump je prišao Putinu na gala večeri i razgovarao s njim još sat vremena bez bilježaka i bez američkih dužnosnika, što je izazvalo burne reakcije u Washingtonu.

Da Nang, Vijetnam – 10. i 11. studenoga 2017. (APEC)

Putin je u Vijetnam došao primarno kako bi se sastao s Trumpom, no američka strana je u posljednji trenutak otkazala formalni sastanak.
Na kraju su se sreli „u hodu“, što je Kremlj doživio kao diplomatsku uvredu.

Helsinki, Finska – 16. srpnja 2018.

Najkontroverzniji susret dvojice lidera.
Nakon dvosatnog razgovora iza zatvorenih vrata, Trump je na konferenciji za medije izjavio da više vjeruje Putinu nego američkim obavještajnim službama, što je izazvalo političku buru u SAD-u.
Putin je tada Trumpu predložio referendum u istočnoj Ukrajini pod kontrolom proruskih separatista.

Pariz, Francuska – 11. studenoga 2018. (obilježavanje 100 godina od kraja Prvog svjetskog rata)

Iako se nagađalo o mogućem sastanku, formalni razgovori nisu održani.
Dvojica predsjednika kratko su se rukovala tijekom protokola, no bez sadržajnijeg susreta.

Buenos Aires, Argentina – 30. studenoga 2018. (G20)

Trump je u avionu, putem objave na društvenim mrežama, otkazao sastanak s Putinom zbog ruskog zarobljavanja ukrajinskih mornara kod Krima. Kremlj je bio zatečen — bio je to drugi otkazani sastanak u manje od mjesec dana.

Osaka, Japan – 28. lipnja 2019. (G20)

Nakon gotovo godinu dana, dvojica čelnika ponovno su se susrela. Trump je pred kamerama šaljivo upozorio Putina: „Ne miješaj se u izbore“, na što se Putin nasmijao.
Razgovarali su i o Muellerovom izvješću te globalnim sigurnosnim temama.

Sedam godina kasnije: Aljaska kao simbolična pozornica

Najavljeni susret na Aljasci — američkoj saveznoj državi koja je nekoć pripadala Rusiji — nosi snažnu simboliku.
Putin je, prema pisanju Bloomberga, predložio upravo tu lokaciju kako bi se izravno obratio Trumpovim instinktima i pokušao postići „veliki dogovor“ oko završetka rata u Ukrajini.

Trump u drugi mandat ulazi samopouzdanije, ali i frustriran Putinovim odugovlačenjem, dok je ruski predsjednik oslabljen dugotrajnim ratom i međunarodnim pritiscima. Njihov susret kako stvari stoje imat će dalekosežne posljedice bez obzira na ono što se serviralo u javnosti.