Delegacija Europskog parlamenta, predvođena Martom Temido, stigla je u trodnevni posjet Srbiji kako bi na terenu procijenila stanje demokracije, medijskih sloboda i vladavine prava. Posjet dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Bruxellesa i Beograda, ali i nakon niza masovnih prosvjeda koji su obilježili prošlu godinu. Temido je iz Beograda poslala jasnu poruku: “Dobili smo zabrinjavajuće izvještaje i tražimo hitnu, nepristranu i transparentnu istragu.”
Što je potaknulo dolazak delegacije? Posjet je organiziran u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta iz listopada 2025., kojom se traži procjena:
- stanja demokracije u Srbiji
- postupanja policije prema prosvjednicima
- pritisaka na studente, akademsku zajednicu i javni sektor
- medijskih sloboda i neovisnosti regulatornih tijela
Europska komisija je u svom posljednjem izvješću već upozorila da Srbija nije ostvarila značajan napredak u procesu pristupanja EU, a nova misija EP-a trebala je dati dodatni uvid u stanje na terenu.
Napetosti su postojale i prije samog dolaska. Dolazak europarlamentaraca izazvao je političku buru u Beogradu. Najviši državni dužnosnici, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednicu parlamenta Anu Brnabić, odbili su sastanak s delegacijom, tvrdeći da posjet nije usuglašen prema uobičajenim protokolima. Posebno je odjeknula odluka da se ne sastanu s izvjestiteljem EP-a Toninom Piculom, koji je već dulje na meti kritika srbijanskih vlasti zbog svojih ocjena o stanju demokracije i reformama.
Što je EU delegacija utvrdila?
Nakon sastanaka s oporbom, civilnim društvom, medijima i studentskim pokretom, izaslanstvo je istaknulo nekoliko ključnih zabrinutosti:
1. Navodi o represiji nad prosvjednicima. Delegacija je primila više izvještaja o prekomjernoj upotrebi sile tijekom prošlogodišnjih masovnih prosvjeda. Temido je naglasila da je nužna “hitna, nepristrana i transparentna istraga svih optužbi”.
2. Ograničavanje medijskih sloboda. Europarlamentarci su upozorili na pritiske na neovisne medije i regulatorna tijela, kao i na pokušaje ograničavanja kritičkog izvještavanja.
3. Pritisci na akademsku zajednicu. Sveučilišta i profesori koji su podržali studentske prosvjede navodno su izloženi financijskim i administrativnim pritiscima.
4. Rizici za neovisnost pravosuđa. Reforme u parlamentu, koje se prate iz Bruxellesa i Strasbourga, ocijenjene su kao potencijalna prijetnja daljnjem slabljenju pravosudne neovisnosti.
Što ovo znači za europski put Srbije?
Unatoč kritikama, delegacija je naglasila da postoji “snažan zamah za proširenje” i da je Srbija i dalje prioritet za Europski parlament.
No, napredak će ovisiti o:
- poštivanju temeljnih prava
- slobodi medija
- transparentnim istragama
- stvarnim reformama, a ne samo formalnim promjenama
Drugim riječima, Bruxelles Srbiji šalje poruku: vrata su otvorena, ali uvjeti su jasni.










