Ivana Novak
Njemačka vlada planira uvesti porez na zaslađena bezalkoholna pića kao dio šire reforme zdravstvenog sustava. Prema prijedlogu stručnog panela, model bi bio slojevit: pića s manje od 5 g šećera na 100 ml bila bi oslobođena poreza, dok bi ona s većim udjelom šećera bila oporezovana u dvije razine – 26 centi po litri i 32 centa po litri, ovisno o količini šećera .
Procjene Ministarstva zdravstva govore da bi porez donio oko 450 milijuna eura godišnje, a sredstva bi bila namijenjena isključivo ulaganju u zdravstvo, a ne u opći proračun .
Zašto se uvodi porez?
Liječnici i nutricionisti gotovo su jednoglasni: porez je potreban. Više od 100 zemalja već ga ima, a istraživanja pokazuju da takve mjere smanjuju potrošnju zaslađenih napitaka i time dugoročno smanjuju rizik od debljanja, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa .
Njemačka je pritom među državama s najvećim unosom šećera iz pića u zapadnoj Europi – prosječno 26 g dnevno, više nego iz čokolade i slatkiša .
Industrija: mjera je paternalistička i skupa
Prehrambena industrija tvrdi da porez neće nužno dovesti do zdravijih navika, nego samo do preusmjeravanja potrošnje na druge slatke proizvode – tzv. efekt supstitucije . Također upozoravaju na dodatne birokratske troškove i pritisak na male proizvođače koji bi možda morali mijenjati recepture.
Hoće li porez obuhvatiti i prirodna sladila poput meda?
Prema svemu što je objavljeno – ne.
Ovaj porez odnosi se isključivo na zaslađena bezalkoholna pića, i to prema količini dodanog šećera u piću. U članku se nigdje ne spominju:
- prirodna sladila (med, agavin sirup, javorov sirup),
- namirnice koje prirodno sadrže šećer (voće, mlijeko),
- proizvodi poput meda koji se prodaju kao samostalna hrana, a ne kao sastojak industrijskog napitka.
Model je definiran isključivo prema gramima šećera na 100 ml pića, što znači da se porez primjenjuje samo na gotove napitke, ne na sastojke.
Dakle:
Med kao proizvod – ne bi bio oporezovan.
Piće zaslađeno medom – bilo bi oporezovano, ali samo prema ukupnoj količini šećera u gotovom napitku.
Drugim riječima, ako proizvođač koristi med umjesto bijelog šećera, porez se i dalje računa prema ukupnom sadržaju šećera, bez obzira na izvor.
Zašto je to važno?
Zato što porez nije zamišljen kao kazna za određenu vrstu sladila, nego kao poticaj proizvođačima da smanje ukupnu slatkoću pića. Med, iako prirodan, kemijski je i dalje – šećer.
Šira slika: porez nije dovoljan
Stručnjaci upozoravaju da porez može biti samo dio rješenja. Potrebne su i druge mjere: zdravija prehrana u školama, ograničavanje marketinga nezdrave hrane djeci, bolja ponuda u menzama i niži porezi na zdravu hranu .
Politička rasprava u Njemačkoj tek slijedi, a zakon mora proći parlamentarnu proceduru
A.Karlovic
Knežević Magdalena
