Grđan Marinko
Dana 5. travnja 2026. godine, Srbijom su odjeknule vijesti o pronalasku veće količine eksploziva u neposrednoj blizini plinovoda “Balkanski tok”, kod sela Velebit u općini Kanjiža. Ovaj događaj, koji je potvrdio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pokrenuo je brojna pitanja – ne samo o sigurnosti kritične infrastrukture, već i o mogućim političkim motivima, posebno imajući u vidu da se dogodio svega tjedan dana nakon lokalnih izbora i usred priprema za predstojeće parlamentarne izbore.
Dok zvanične vlasti tvrde da je spriječen ozbiljan napad, dio javnosti i analitičari postavljaju pitanje je li sve ovo samo dio predizborne političke propagande.
Što je pronađeno i gdje?
Prema službenim informacijama, pripadnici Vojske Srbije i policije, uz angažman helikoptera, pronašli su dva crna ranaca s oko četiri kilograma eksplozivne tvari za koju se pretpostavlja da je plastični eksploziv. Uz eksploziv, pronađeni su i štapini, odnosno sredstva za aktiviranje, što ukazuje da je naprava bila spremna za upotrebu. Postavlja se pitanje zašto bi netko ostavio dva ruksaka s eksplozivom usred polja nedaleko od plinovoda i otišao bez da ga iskoristi?
Lokacija nije slučajna. Plinovod “Balkanski tok” dio je energetske mreže koja povezuje Srbiju i Mađarsku, što čini ovaj objekt strateški važnim ne samo za nacionalnu sigurnost Srbije, već i za energetsku sigurnost cijele regije. Više javno tužiteljstvo u Subotici događaj je kvalificiralo kao kazneno djelo nedopuštene proizvodnje i prometa oružja u stjecaju s kaznenim djelom diverzije.
Tko stoji iza pokušaja napada?
Identitet počinitelja za sada nije službeno potvrđen. Predsjednik Vučić je izjavio da vlasti imaju tragove i da “misle da znaju koje su osobe trebale sudjelovati”, odnosno iz koje skupine potječu, ali nije iznosio konkretna imena javnosti.
On je nagovijestio da bi ovo moglo biti dio “geopolitičkih igara”, spekulirajući je li cilj bio udar na Mađarsku, a Srbija kolateralna šteta, ili obrnuto. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je o događaju obaviješten odmah, sazvao je hitan Savjet za obranu, što govori o ozbiljnosti koju su događaju pridale obje zemlje.
Je li moguće da je sve politička propaganda pred izbore?
Ovo je najdelikatnije pitanje. Činjenica da se eksploziv pojavljuje u javnosti samo tjedan dana nakon što su održani lokalni izbori, na kojima je vladajuća SNS zabilježila pad podrške ali zadržala vlast, otvara prostor za teorije o “lažnoj zastavi”.
Postoji nekoliko argumenata koji idu u prilog tezi o političkoj propagandi:
-
Timing i izborna atmosfera: Lokalni izbori 29. ožujka protekli su u znaku izuzetno napete atmosfere. OESS i domaći promatrači zabilježili su nasilje, pritiske na birače i napade na studente i novinare. Opozicija tvrdi da je vlast koristila “mafijaške metode” kako bi zadržala vlast. U takvom ambijentu, priča o “vanjskom neprijatelju” koji prijeti vitalnoj infrastrukturi idealno služi za konsolidaciju glasača oko aktualne vlasti, skrećući pažnju s unutarnjih problema (poput ekonomskih poteškoća ili zahtjeva studenata).
-
Reakcija vlasti: Predsjednik Vučić je vrlo brzo izašao u javnost s informacijama, koristeći ratnu terminologiju (“nemilosrdno obračunavanje”) i poručujući da se “geopolitičke igre neće završiti”. Ovakav narativ tradicionalno jača podršku aktualnom rukovodstvu u kriznim situacijama.
-
Satirična “najava” događaja: Zanimljiv kuriozitet potječe iz regije. Samo tri dana prije pronalaska eksploziva, mađarski analitičar Andraš Rac objavio je satirični tekst o fiktivnoj zemlji “Pireziji”. U toj alegoriji, on opisuje scenarij u kojem režim u krizi namešta lažni napad na plinovod (koristeći oružje ukrajinskog podrijetla) kako bi uveo izvanredno stanje i opstao na vlasti. Iako je riječ o satiri, njezina vremenska podudarnost sa stvarnim događajem izazvala je lavinu komentara na društvenim mrežama, gdje mnogi sumnjaju da je fikcija postala stvarnost.
S druge strane, zagovornici teze da prijetnja nije izmišljena ukazuju na sljedeće:
-
Ozbiljnost materijala: Pronađena je veća količina plastičnog eksploziva i štapina, što nije rekvizita već smrtonosno sredstvo.
-
Reakcija Mađarske: Činjenica da je Orban sazvao Savjet za obranu sugerira da je prijetnja shvaćena krajnje ozbiljno, što teško da bi bio slučaj da se radilo samo o domaćoj predizbornoj igri.
-
Sigurnosni rizici: Postoje realne sigurnosne prijetnje po energetsku infrastrukturu diljem Europe zbog rata u Ukrajini, pa je moguće da je riječ o stvarnoj pripremi diverzije od strane neke treće strane.
Dok službena istraga traje i dok tužiteljstvo pokušava identificirati počinitelje, Srbijom dominira podjela na one koji vjeruju da je spriječen katastrofalan napad i one koji su uvjereni da je riječ o dobro režiranom predizbornom spektaklu.
Ono što je neosporno jest da ovaj incident dolazi u izuzetno osjetljivom političkom trenutku. Nakon što je vlast na lokalnim izborima pokazala znakove pucanja (pad podrške od oko 10 posto), potreba za konsolidacijom biračkog tijela pred republičke izbore je ogromna.
Bez obzira na to tko je fizički postavio eksploziv – bilo da je to strana obavještajna služba, kriminalna skupina ili netko treći – činjenica je da je ovaj događaj politički “zlatna koka” za vlast u Beogradu.
Omogućava joj da preuzme ulogu zaštitnika države, da opravda strože sigurnosne mjere i da, po staroj balkanskoj tradiciji, u trenucima krize ujedini narod oko zastave, potiskujući temu studentskih prosvjeda i ekonomskog nezadovoljstva. Dok se ne pronađu pravi krivci, sumnja da je cijeli slučaj postavljen “u cilju političke propagande” ostat će jednako jaka kao i prijetnja koju je eksploziv navodno predstavljao.
A.Karlovic
Zmaj.info
