A.S.
Što stoji iza upozorenja i kakve veze ima Hrvatska?
Švedska, jedna od najdigitaliziranijih zemalja svijeta, ponovno je izdala preporuku građanima: držite kod kuće određeni iznos gotovine za izvanredne situacije. U vremenu sve češćih kibernetičkih napada, geopolitičkih napetosti i mogućih prekida u digitalnim sustavima, švedska središnja banka upozorava da se na bezgotovinsko društvo – ne može osloniti bezrezervno.
Digitalna ovisnost postala je rizik
Švedska već godinama prednjači u digitalnim plaćanjima: kartice, mobilne aplikacije i online servisi gotovo su u potpunosti zamijenili gotovinu. Upravo zato je Sveriges Riksbank upozorila na ranjivosti sustava i preporučila da svaki odrasli građanin kod kuće ima oko 1.000 švedskih kruna (oko 90 €) za hitne slučajeve .
Taj bi iznos, prema njihovim procjenama, trebao pokriti osnovne potrebe za oko tjedan dana – hranu, lijekove i nužne potrepštine – u slučaju da digitalni sustavi padnu zbog napada, tehničkih kvarova ili šire krize .
Zašto Švedska upozorava baš sada?
Riksbank navodi da geopolitičke napetosti, kibernetički napadi, tehničke greške pa čak i ratni sukobi mogu uzrokovati poremećaje u funkcioniranju digitalnih plaćanja. U zemlji koja se gotovo u potpunosti oslanja na digitalne transakcije, takav bi prekid imao izravne posljedice na svakodnevni život građana .
Ne oslanjajte se samo na jedan način plaćanja
Švedska centralna banka savjetuje građanima da ne koriste samo jedan kanal plaćanja, već da kombiniraju gotovinu, kartice i mobilne aplikacije. Također preporučuju da kućanstva imaju kartice različitih kartičnih sustava, jer se može dogoditi da jedan sustav radi, a drugi ne .
Posebno upozoravaju korisnike digitalnih novčanika poput Apple Paya i Google Paya da uvijek imaju fizičku karticu i PIN, jer se mobitel može isprazniti ili prestati raditi u kriznim situacijama .
A što je s Hrvatskom?
Sličnu preporuku nedavno je izdala i Hrvatska, odnosno Banka Slovenije za svoje građane – što je relevantno i za nas jer se radi o istom europskom sigurnosnom okviru. Krajem lipnja preporučili su da građani imaju gotovinu za pokrivanje nužnih troškova za barem 72 sata, zbog mogućih poremećaja uzrokovanih kibernetičkim napadima, geopolitičkim rizicima ili vremenskim nepogodama .
Iako Hrvatska nije izdala formalnu preporuku identičnu švedskoj, stručnjaci za civilnu zaštitu već godinama upozoravaju da bi kućanstva trebala imati osnovni krizni komplet, a dio tog kompleta je i – gotovina.
Zašto bi hrvatski građani trebali razmisliti o gotovini kod kuće?
- Kibernetički napadi na banke i državne sustave sve su češći.
- Oluje, poplave i potresi mogu privremeno srušiti infrastrukturu.
- Digitalna ovisnost o karticama i aplikacijama znači da i kratki prekid može izazvati kaos.
- Gotovina omogućuje osnovne kupnje i u situacijama kada POS uređaji ne rade.
Drugim riječima: gotovina je rezervni plan, a ne znak nepovjerenja u sustav.
Koliko gotovine je dovoljno?
Švedska preporučuje oko 90 € po osobi za tjedan dana. Slovenska preporuka govori o iznosu za 72 sata.
Za hrvatske uvjete, realno je razmišljati o:
- 100 – 150 € po osobi za osnovne potrebe (hrana, voda, lijekovi, higijena)
- u malim apoenima (5 €, 10 €, 20 €) kako bi se olakšalo plaćanje bez vraćanja.
Zaključak: Gotovina kao dio osobne sigurnosti
Švedska nije donijela ovu preporuku slučajno. Ona je rezultat analize rizika u svijetu koji se ubrzano mijenja. Digitalna plaćanja su brza, praktična i sigurna – dok rade. Gotovina je jednostavna, neovisna o tehnologiji i uvijek dostupna.
U kontekstu sve češćih kibernetičkih napada i globalnih napetosti, držanje manjeg iznosa gotovine kod kuće postaje dio osobne i obiteljske pripreme za izvanredne situacije.
A.Karlovic
