Zmaj.info
Zbog brojnih se blagodati za zdravlje višnje sve češće ubrajaju u funkcionalnu hranu. Kiselkastog, osvježavajućeg okusa, a u zamrznutim višnjama možete uživati ne samo u ovo ljetno doba, već i nakon ljeta.
Ovo voće obično konzumiramo prerađeno u obliku soka, džemova, kompota, likera te preljeva i nadjeva za kolače.
Višnja se uzgaja najviše u Europi, potom slijede SAD i središnja Azija. Među tri najpoznatije sorte ubraja se, kod nas popularna, maraska.
Slatkoća višanja potječe od jednostavnih šećera, glukoze i fruktoze, a za kiselost je zaslužna organska, malična kiselina.
Od vitamina, plodovi sadrže vitamine C, E i K te neke vitamine B skupine.
Od provitamina antioksidativnih karakteristika, ističu se karotenoidi kojih je u višnjama više nego u trešnjama. Tu su i mineralne tvari; kalcij, magnezij i kalij.
Fenoli iz višanja čuvaju ljudsko zdravlje
I dok u trešnjama ima više šećera (oko 13 posto) nego u višnjama (oko osam posto), dotle su višnje daleko bogatije fenolnim komponentama. Ima ih približno kao i u jagodama, a više nego u jabukama i kiviju.
Primarna uloga fenolnih komponenata je, u biti, zaštita biljaka od ultraljubičastog zračenja i biljnih patogena.
Fenolne tvari iz biljaka imaju višestruko pozitivno djelovanje na čovjeka. Remete oksidativne procese potaknute aktivnošću slobodnih radikala koji inače rezultiraju negativnim promjenama strukture i funkcije stanica. U konačnici, to može dovesti do malignih promjena.
Znanstvena istraživanja govore da su fenolne tvari iz višanja snažni antioksidansi koji sprječavaju pojavu raka i prerano starenje.
Neka su istraživanja pokazala da antocijanini iz višanja imaju jako antioksidativno i protuupalno djelovanje i doprinose sprječavanju pojave raka debelog crijeva. Dapače, fenolne komponente iz višanja jačeg su protuupalnog učinka od aspirina.
Imajući sve rečeno u vidu, jasno je zašto se višnje ubrajaju u tzv. funkcionalnu hranu, piše portal za zdravlje Adiva.
Izvrsne i za san
Višnje nikad ne bismo vezali uz spavanje, no one upravo doprinose opuštanju i dobrom snu, budući da je u njima i melatonin.
On regulira ciklus spavanja i budnosti, što doprinosi zdravlju živaca, odnosno sprječavanju neurodegenerativnih bolesti. Također, jača imunitet.
Nisu li sve nabrojano više nego dobar razlog da košara puna ovih prekrasnih tamnocrvenih plodova prirode bude i na vašem stolu?(Hina)
A.S.
Grđan Marinko
