A.S.
Crna Gora priprema jednu od najvećih infrastrukturnih transformacija u svojoj povijesti: u idućih petnaestak godina planira izgraditi čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta. Vlada je usuglasila Prostorni plan do 2040. godine, koji će uskoro na razmatranje otići u Skupštinu, a njegovo potpuno ostvarenje moglo bi preoblikovati prometnu kartu zemlje i osnažiti njezinu gospodarsku te regionalnu povezanost.
Prostorni plan 2040 Crne Gore predviđa: Povezivanje ključnih gradova i luka autocestama koje omogućavaju brži protok roba i putnika od sjevera prema jugu, posebno Podgorica – Bar i buduće produženje prema Ulcinju. Razvoj brzih cesta duž obalnih područja i u zaleđu, kako bi se rasteretile postojeće dionice magistralnih cesta te smanjile sezonske gužve. Poticanje gospodarstva kroz bolju logistiku za turizam, poljoprivredu i industriju, ali i jačanje prekogranične suradnje sa susjednim državama.
Cilj je smanjiti putovanje od sjevera do juga države na manje od četiri sata. Povećati cestovni kapacitet prema Albaniji i Srbiji u cilju olakšavanja regionalne trgovine. Planiraju također i podići sigurnosne standarde te smanjiti broj prometnih nesreća na glavnim prometnicama.
Planirana mreža autocesta i brzih cesta razvijat će se u nekoliko faza:
- Faza I (2025–2030): Prioritet dionice Podgorica–Bar i Podgorica–Veruša, ključne za turizam i pristup morskim lukama.
- Faza II (2030–2035): Proširenje prema sjeveru, uključujući Podgorica–Berane, te brze ceste Podgorica–Nikšić.
- Faza III (2035–2040): Granične veze s Albanijom (Ulcinj–Skadar) i Srbijom (Pljevlja–Bijelo Polje), čime se stvara zaokružena mreža povezanosti.
Svaka će faza pratiti studije utjecaja na okoliš te se planiraju moderni tuneli i vijadukti za prelazak kroz krševite predjele. Ukupna vrijednost projekta raste na više milijardi eura, a financiranje će biti kombinacija:
- Državnih sredstava i zajmova međunarodnih financijskih institucija.
- Javnih–privatnih partnerstava (PPP) za dijelove trase s najvećim turističkim potencijalom.
- Europskih fondova ukoliko Crna Gora ubrza pregovore o članstvu u Europskoj uniji.
Ugovori za prvu fazu očekuju se potpisati već početkom sljedeće godine, s gradnjom koja može početi odmah po imenovanju izvođača. Ovako ambiciozan infrastrukturni projekt donijet će višestruke koristi:
Bit će bolja pristupačnost manje poznatim lokacijama otvara mogućnost za širenje turističke ponude izvan Budve i Kotora. Otvaraju se nova radni mjesta tijekom gradnje i u uslužnim djelatnostima uz prometnice.
Brži transport poljoprivrednih i industrijskih proizvoda povećava konkurentnost crnogorskih izvoznika. Istovremeno, plan mora uravnotežiti očuvanje iznimno osjetljivih ekosustava planinskih i obalnih područja, pa se javlja potreba za rigoroznim ekološkim nadzorom.
Crna Gora kreće u cestovnu revoluciju koja, ako se provede prema planu, neće samo skratiti kilometre između gradova, nego će presložiti i društveno-gospodarski pejzaž države. Pred nama je ambiciozan put od 623 km novih autocesta i brzih cesta do 2040., a uspjeh ovisi o stabilnoj politici, pravovremenom financiranju i poštivanju ekoloških standarda
Grđan Marinko
A.Karlovic
