Nakon više od tri desetljeća ponovno potvrđen slučaj gube u Hrvatskoj
U Splitu je nedavno potvrđen izolirani slučaj gube kod stranog radnika. Izolirani slučaj gube u Splitu nije razlog za paniku, ali može biti i jest upozorenje. Riječ je o kroničnoj zaraznoj bolesti koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Bolest se prenosi kapljičnim putem, ali samo nakon dugotrajnog i bliskog kontakta sa zaraženom osobom. Stručnjaci naglašavaju da razloga za paniku nema, guba je danas izlječiva kombinacijom antimikrobnih lijekova, a zaraznost je niska.
Posljednji slučaj u Hrvatskoj zabilježen je 1993. godine. Tijekom 20. stoljeća evidentirano je dvadesetak slučajeva, najčešće u Dalmacijigdje se pojavila i sada. U Europi i Sjevernoj Americi bolest nije endemska, dok se u nekim dijelovima Brazila, Indije, Indonezije, DR Konga i Bangladeša i dalje javlja.
Problem nekontroliranog uvoza radne snage
Ovaj slučaj otvorio je širu raspravu o zdravstvenim pregledima stranih radnika. Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan priljev radne snage iz zemalja gdje su pojedine zarazne bolesti još uvijek prisutne. Uz to da voze taksije, kamione i autobuse sa upitnim vozačkim dozvolama, sam nedostatak sustavnih zdravstvenih pregleda prije zapošljavanja je više nego očit. Strani radnici često dolaze bez obveznih liječničkih pregleda ili potvrda o cijepljenju. Ako i obave, obave ih formalno tek toliko da se naplati usluga.
Rizik za javno zdravlje itekako postoji, jer dolaze iz raznih zemalja. To je rizik kao i kod uvoza bilja i hrane koji zakonsi trebaju proći fitopatološke preglede kod uvoza. Iako je guba navodno rijetka i izlječiva, druge bolesti poput tuberkuloze ili hepatitisa mogu predstavljati još i veći izazov. Epidemiolozi i Hrvatski zavod za javno zdravstvo najavljuju da će se u budućnosti tražiti potvrde o cijepljenju i dodatni zdravstveni pregledi. Kada?
Za radnike koji dolaze iz trećih zemalja s endemskim bolestima, Hrvatska takva kakva je, kao članica Europske unije predstavlja priliku za bolji život i “odskočnu dasku za odlazak u druge zemlje Europske unije. No, bez sustavne zdravstvene kontrole, oni sami osim što nesvjesno šire bolesti mogu postati žrtve stigmatizacije i diskriminacije.
Umjesto straha i panike, zdravstveni stručnjaci pozivaju na uravnotežen pristup. Zaštita javnog zdravlja kroz obavezne preglede prilikom dolaska i zapošljavanja i zaštita radnika kroz pravovremeno liječenje i integraciju u zdravstveni sustav.
Izolirani slučaj gube u Splitu nije razlog za paniku, ali jest upozorenje. Hrvatska mora uspostaviti jasne protokole za zdravstvenu kontrolu stranih radnika kako bi se spriječilo širenje rijetkih, ali potencijalno opasnih bolesti. Time se štiti i domaće stanovništvo i sami radnici, a javni sustav pokazuje odgovornost i spremnost na globalne izazove.




