Epstein-Barrov virus biti okidač multiple skleroze?

Od bezazlenog umora do neurološke prijetnje

Infektivna mononukleoza, poznata pod romantičnim nadimkom “bolest poljupca”, godinama se smatrala benignom virusnom infekcijom koja zahvaća uglavnom mlade. No, nova znanstvena otkrića sugeriraju da njezin uzročnik – Epstein-Barrov virus (EBV) – možda skriva mnogo ozbiljniju prijetnju: povezanost s razvojem multiple skleroze (MS), teške autoimune bolesti koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta.

Harvardova studija: 32 puta veći rizik

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Science, znanstvenici s Harvarda analizirali su više od deset milijuna vojnih dosjea i otkrili da se rizik od razvoja MS-a povećava čak 32 puta nakon infekcije EBV-om. Ni jedan drugi virus, uključujući citomegalovirus, nije pokazao sličnu povezanost.

“Godinama smo sumnjali na EBV, ali ovo je prvi dokaz uzročno-posljedične veze,” izjavio je voditelj istraživanja prof. Alberto Ascherio. “Ako bismo mogli spriječiti infekciju EBV-om, mogli bismo spriječiti i multiplu sklerozu.”

“EBV ostaje u tijelu zauvijek. Ako se potvrdi da je okidač MS-a, cjepivo protiv njega moglo bi spriječiti tisuće slučajeva godišnje.”

Što je multipla skleroza?

MS je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava. Imunosni sustav napada mijelinsku ovojnicu živčanih vlakana, uzrokujući poremećaje u prijenosu impulsa. Simptomi uključuju slabost udova, poremećaje vida, ravnoteže i kognitivnih funkcija. U najtežim slučajevima, bolest dovodi do potpune nepokretnosti.

Epstein-Barrov virus pripada obitelji herpesvirusa i ostaje u tijelu doživotno. Prenosi se najčešće slinom – ljubljenjem, dijeljenjem pribora za jelo ili čaša – ali i krvlju, spolnim putem, transfuzijom ili transplantacijom. Većina ljudi zarazi se do 30. godine života, često bez simptoma.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Science, znanstvenici s Harvarda analizirali su više od deset milijuna vojnih dosjea i otkrili da se rizik od razvoja MS-a povećava čak 32 puta nakon infekcije EBV-om. Ni jedan drugi virus, uključujući citomegalovirus, nije pokazao sličnu povezanost.

“Godinama smo sumnjali na EBV, ali ovo je prvi dokaz uzročno-posljedične veze,” izjavio je voditelj istraživanja prof. Alberto Ascherio. “Ako bismo mogli spriječiti infekciju EBV-om, mogli bismo spriječiti i multiplu sklerozu.”

Hrvatski podaci: Porast slučajeva

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, broj prijavljenih slučajeva mononukleoze u Hrvatskoj porastao je s 515 u 2022. na 1030 u 2023. godini. Stručnjaci upozoravaju da stvarna prevalencija može biti znatno veća, jer mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni zbog blagih simptoma.

Trenutno ne postoji cjepivo protiv EBV-a, ali farmaceutske tvrtke ulažu u razvoj. Moderna testira mRNA cjepivo, dok australski QIMR Berghofer institut razvija cjepivo koje cilja više dijelova virusa i pokazuje snažan imunitet u laboratorijskim modelima.

Ako se potvrdi da EBV igra ključnu ulogu u razvoju MS-a, cjepivo bi moglo biti povijesni preokret u neurologiji – ne samo za prevenciju mononukleoze, već i za sprječavanje autoimunih bolesti i nekih oblika limfoma.

Prevencija: Što možemo učiniti?

Iako potpuna zaštita nije moguća, higijenske mjere mogu smanjiti rizik prijenosa virusa među djecom i mladima. To uključuje izbjegavanje dijeljenja pribora, redovito pranje ruku i edukaciju o simptomima.

“Bolest poljupca” možda više nije samo bezazlena tinejdžerska infekcija. Ako se znanstvene teze potvrde, borba protiv Epstein-Barrova virusa mogla bi jednog dana postati i borba protiv multiple skleroze – korak bliže prema zdravijem životu milijuna ljudi.