A.S.
Hrvatski transportni sektor u prvom tromjesečju 2026. pokazuje dvostruku dinamiku: dok putnički prijevoz nastavlja stabilan rast, teretni segment bilježi osjetan pad. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva tri mjeseca prevezeno je 19,4 milijuna putnika, što je 2,8% više nego u istom razdoblju 2025. godine.
Putnici: rast u svim segmentima osim zračnog prijevoza
Najveći doprinos rastu daju:
- cestovni linijski prijevoz autobusima: +2,4%
- pomorski i obalni prijevoz: +5,6%
- željeznica: +3,0%
- Jedini pad bilježe hrvatski zračni prijevoznici, i to za 0,3%.
Usporedno, podaci za cijelu 2025. pokazuju da je sektor već bio u uzlaznoj putanji — ukupno je prevezeno 88,2 milijuna putnika, što je 5% više nego 2024.
Teretni prijevoz: snažan pad cestovnog segmenta
Dok putnički prijevoz raste, teretni prijevoz bilježi pad od 8,2% — ukupno je prevezeno 29,7 milijuna tona robe.
Najveći negativni doprinos dolazi iz:
- cestovnog prijevoza teretnih vozila hrvatske registracije: –13,1%
- zračnog teretnog prijevoza: –7,0%
S druge strane, nekoliko segmenata bilježi snažan rast:
- unutarnji vodni putovi (brodovi svih zastava): +81%
- pomorski i obalni prijevoz robe: +8,5%
- željeznica: +3,8%
- Što stoji iza trendova?
Putnički prijevoz raste zahvaljujući:
- oporavku mobilnosti nakon pandemijskih godina,
- stabilnom turističkom prometu,
- povećanoj potražnji za regionalnim i gradskim linijama.
Teretni prijevoz, posebno cestovni, trpi zbog:
- smanjene industrijske aktivnosti u EU,
- rasta operativnih troškova (gorivo, radna snaga),
- preusmjeravanja dijela tereta na željeznicu i pomorske pravce.
Transportni sektor ulazi u 2026. s jasnim kontrastom: putnici rastu, roba pada. Za prijevoznike to znači potrebu za prilagodbom — osobito u cestovnom teretnom segmentu, gdje se očekuje daljnji pritisak konkurencije i troškova.
A.Karlovic
Zmaj.info
