Hrvatskoj 1,7 milijardi eura iz programa SAFE

Europska komisija je u utorak objavila okvirnu raspodjelu sredstava iz kreditnog programa za obranu SAFE vrijednog 150 milijardi eura, od kojih bi Hrvatska trebala dobiti milijardu i 700 milijuna eura.

Novi financijski instrument nazvan “Sigurnosna akcija za Europu (SAFE) namijenjen je za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, kroz zajedničku nabavu. Ukupno 19 država članica izrazilo je interes za korištenje povoljnih zajmova. Komisija će prikupljati na tržištima kapitala i na zahtjev isplaćivati zainteresiranim državama članicama na temelju njihovih planova ulaganja u europsku obrambenu industriju.

Države članice koje su iskazale interes za korištenje zajma sada imaju rok do kraja studenoga da podnesu svoje nacionalne planove o tome u što namjeravaju uložiti alocirana sredstva. Nakon toga Komisija će ocijeniti te planove, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine.

Najveće iznose su zatražile i dobile Poljska (43,7 milijardi), Rumunjska (16,7 milijardi), Francuska i Mađarska (16,2 milijarde), Italija (14,9 milijardi).

Oglasi

Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvu spadaju proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštitu kritične infrastrukture, opremu za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti.

Druga kategorija za koju će važiti nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. Druga kategorija uključuje, između ostalog, umjetnu inteligenciju i opremu za elektroničko ratovanje.

Za obje kategorije, trošak komponenti koje ne potječu iz EU, Ukrajine, Norveške, Islanda i Lihtenštajna bit će ograničen na maksimalno 35 posto od procijenjenog troška konačnog proizvoda.

Države članice kojima se odobre krediti moći će odmah dobiti predujam od 15 posto od ukupne vrijednosti projekta. Dva puta godišnje morat će izvješćivati o napretku provedbe pri podnošenju zahtjeva za plaćanje. (Hina)

Oglasi



Pročitajte još i:

Slučaj Filipa Mihalića: Medijska pompa i birokratske nedoumice oko prijenosa posmrtnih ostataka

Smrt mladog varaždinskog Filipa Mihalića izazvala je lavinu medijskih objava, no istovremeno i brojna pitanja o okolnostima njegove smrti te o proceduri prijenosa tijela iz inozemstva. Dok se lokalni mediji

Filip Mihalić i gdje je, ako je “umro”? Slučaj koji je razotkrio medijski pokvareni telefon!

Kako je nekritičko prenošenje neprovjerenih informacija stvorilo medijski kaos oko smrti optuženog varaždinskog “poduzetnika”. Sada građani postavljaju dodatna pitanja: Može li krivotvoritelj, ako je živ, sada u nekoj državi krivotvoriti

Zmajske Kolumne

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Samo kupuj, samo bacaj

Samo kupuj, samo bacaj

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom

Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom

Ukrajinski osmijeh u Zagrebu

Ukrajinski osmijeh u Zagrebu