Belgija se posljednjih godina našla u središtu europske borbe protiv kokainskih kartela, a razmjeri problema postali su toliko veliki da su visoki pravosudni dužnosnici počeli upozoravati kako zemlja klizi prema statusu narko‑države.
Belgija nije oduvijek bila glavno čvorište europskog narko‑tržišta, no kombinacija geografije, globalizacije i logističke infrastrukture pretvorila ju je u idealnu ulaznu točku za južnoamerički kokain. Najveći europski kontejnerski terminali u Antwerpenu i Zeebruggeu obrađuju milijune tona tereta godišnje, što krijumčarima omogućuje da u masi legalne robe sakriju ogromne količine droge.
U luci Antwerpen, javlja Guardian, zapljene kokaina porasle su s 91 tone u 2021. na gotovo 110 tona u 2022., čime je nadmašen i Rotterdam.
Belgija je postala „zlatni rudnik“ za kartele zbog dubokih luka, stalnog prometa i slobode kretanja unutar Schengena.
Eskalacija nasilja i kriminala
Rastući tokovi kokaina donijeli su i porast nasilja. U Bruxellesu i Antwerpenu sve su češće pucnjave, podmetanja eksploziva i obračuni bandi. Četvrti poput Molenbeeka i Anderlechta osjećaju posljedice rata za teritorij među kriminalnim skupinama.
Jedan od najtragičnijih slučajeva dogodio se 2023., kada je u napadu povezanom s obračunom narko‑bandi poginula 11‑godišnja djevojčica, što je šokiralo zemlju i potaknulo javnu raspravu o tome koliko je duboko kriminal prodro u društvo.
Upozorenja pravosuđa: „Mafijaške strukture su se ukorijenile“
Belgijski suci i tužitelji sve glasnije upozoravaju da se kriminalne mreže šire brže nego što država može reagirati. Jedan visoki sudac iz Antwerpena upozorio je da je Belgija „praktički narco‑država“ u kojoj su se razvile mafijaške strukture koje potkopavaju vladavinu prava.
Predsjednik antwerpenskog prizivnog suda Bart Willocx istaknuo je da količina novca u igri omogućuje kartelima da korumpiraju, zastrašuju i potkupljuju ljude na svim razinama društva, što predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti države.
Zašto je Belgija posebno ranjiva? Nekoliko je ključnih razloga. Luka Antwerpen – najveća ulazna točka kokaina u Europu. Logistička infrastruktura – ogroman protok kontejnera otežava kontrolu. Blizina Nizozemskekoja je poznata kao centar za proizvodnju sintetičkih droga i distribuciju. A tu je i Schengen – olakšano kretanje ljudi i robe.
Nedostatak resursa – policija i carina teško prate tempo kriminalnih mreža. Rastući kriminal mijenja svakodnevni život u Belgiji. Povećan osjećaj nesigurnosti u urbanim sredinama. Pritisak na pravosuđe i policiju, koje traže više sredstava i ovlasti sve je veći i veći.
Političke rasprave o potrebi reforme sigurnosnog sustava i jačanja europske suradnje. Rizik od korupcije u javnim institucijama zbog ogromnih količina novca u opticaju.
Belgija se nalazi na prekretnici: ili će uspjeti ojačati institucije i međunarodnu suradnju kako bi zaustavila rast kartela, ili će se kriminalne mreže još dublje ukorijeniti. Uspjeh će ovisiti o kombinaciji represije, nadzora luka, financijskog praćenja i međunarodnih operacija protiv južnoameričkih kartela.










