DORH provjerava bespravnu gradnju – tiha afera uz Dravu

Dok se pripremao za novo okupljanje Vatrenih, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić našao se u središtu pozornosti zbog nečeg sasvim drugog – svoje nezakonito sagrađene vikendice i betoniranja obale rijeke Drave. No, ne radi se o običnoj vikendici. Smještena u Kuršanskom lugu, uz samu rijeku Dravu, nalazi se na području regionalnog parka Mura-Drava, koji je ujedno i dio ekološke mreže Natura 2000 – jednog od najvrjednijih prirodnih resursa koje Hrvatska ima.

Nakon što je portal 24sata detaljno istražio i otkrio pojedinosti ove bespravne gradnje, u slučaj se uključilo i Državno odvjetništvo. A ključna razlika u odnosu na uobičajene bespravne gradnje jest ta što se gradnja u zaštićenoj prirodi ne tretira kao prekršaj, već kao kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina .

Od šume do izborničkog imanja

Priča počinje krajem 2013. godine, kada je Zlatko Dalić na području Međimurske županije kupio zemljište veličine 1113 četvornih metara. Cijena je bila navodno svega 20.000 kuna, odnosno otprilike 2650 eura. Računica pokazuje da je četvorni metar platio oko 2,4 eura – nevjerojatno niska cijena za atraktivnu lokaciju uz samu rijeku, pogotovo ako se zna da se s tog mjesta puca pogled na varaždinske bazene.

U kupoprodajnom ugovoru stajalo je da je kupio – šumu. Na toj “šumi” nalazio se i mali stari drveni objekt od nekoliko kvadrata, koji je Dalić ubrzo nakon kupnje odmah srušio. Prvo je 2018. godine sagradio manju vikendicu, a potom ju je dogradio i proširio. Danas se na imanju nalazi kuća od 71 četvornog metra s kamenim detaljima i velikim staklenim trijemom, dva pomoćna objekta, teren za nogometni tenis, roštilj, mostić i ograđeno dvorište koje dopire do samog izlaza na Dravu na čijoj je obali betonirao mol.

Pravni labirint koji traje dugi niz godina

Niti on, niti susjedi nemaju dozvole niti ih mogu dobiti. Gradnja u štićenoj prirodi je kazneno djelo, a Državni inspektorat reagirao i provodi izvide koji su tajni. Da li će Dalić dobiti konačno rješenje o uklanjanju objekta? I tu počinje prava pravna saga koja traje više od desetljeća .

Naime, priča se kako je bivši vlasnik zemljišta navodno podnio je zahtjev za legalizaciju starog objekta još u lipnju 2013. godine, nekoliko mjeseci prije nego što je Dalić kupio parcelu. Taj zahtjev, međutim, nikada nije riješen. Međimurska županija, nadležna za postupanje po tom zahtjevu, nije ga ni prihvatila ni odbila – jednostavno ga je ostavila u ladici. Čak i da je odobreno bilo je svega nekoliko kvadrata drvene stačare.

Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama, Državni inspektorat dužan je prekinuti postupak uklanjanja sve dok se ne riješi zahtjev za legalizaciju. Iako je inspekcijski nadzor utvrdio da su građevine izgrađene bez odgovarajućeg akta, rušenje je stavljeno na čekanje – i na njemu se čeka godinama, uostalom kao i za sve druge nezakonito sagrađene objekte.

Pravna nemogućnost legalizacije

Ono što cijelu situaciju čini posebno apsurdnom jest činjenica da se ovaj objekt zakonski ne može legalizirati. Zakon je u tom dijelu sasvim jasan: nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na području nacionalnog parka, parka prirode ili regionalnog parka, osim ako je izgrađena u skladu s prostornim planom – što ovdje nije slučaj. Na toj se lokaciji ne smije graditi ni septička jama, pa se postavlja pitanje kamo se ispuštaju fekalije nezakonitih vikendica? Direktno u rijeku Dravu?

Regionalni park Mura-Drava proglašen je još 2011. godine, a Dalić je gradnju nove vikendice započeo 2018. Čak i da je stari objekt bio legaliziran (što nije bio), izbornik ne bi nakon svega mogao srušiti postojeću građevinu i podići novu, no ne veću, jer se u zaštićenim područjima rekonstrukcija smije raditi isključivo u postojećim gabaritima .

Međimurska županija u defenzivi

Iz Međimurske županije, koju vodi župan Matija Posavec, poručuju da je riječ o “iznimno kompleksnoj problematici” (?) koja se ne može promatrati izdvojeno iz šireg konteksta. Ističu da se u pojasu uz Dravu nalazi više od 600 objekata, među kojima su i oni u vlasništvu udruga branitelja, osoba s invaliditetom, policijskih službenika i djelatnika HEP-a. Kako se objekti ne ruše iz dana u dan niču novi.

“Problem se ne može svoditi na pojedinačni slučaj”, poručuju iz Županije, dodajući da su pokrenuli postupak izmjene prostornog plana kojim bi se trebala razmotriti buduća namjena tog područja

U međuvremenu je otkriveno i da zahtjev za legalizaciju, podnesen 2013. godine, uopće nije sadržavao propisanu dokumentaciju – nisu priložene fotografije, površina ni opis objekta. Unatoč tome, Županija ga nije odbacila, već ga drži u “proceduri” .

Državno odvjetništvo provjerava

Nakon medijskih objava, u slučaj se uključilo i Općinsko državno odvjetništvo koje, kako su potvrdili za 24sata, “provjerava sva dostupna saznanja o mogućem počinjenju kaznenog djela”.

Izvidi su, pojasnili su, po zakonu tajni, ali jasno je da je spis oformljen i da su provjere u tijeku. Ključno pitanje koje će DORH morati razjasniti jest može li se Daliću dokazati da je svjesno gradio u zaštićenom području bez odgovarajućih dozvola .

Za razumijevanje mogućeg epiloga ove priče važan je slučaj Frane Barbarića, bivšeg čelnika HEP-a. On je na Hvaru, također u zaštićenoj prirodi, srušio staru, legaliziranu kuću i na njezinom mjestu sagradio novu, izmijenjenih gabarita. Unatoč tome što je stara kuća bila legalna, Državni inspektorat utvrdio je da se ne radi o rekonstrukciji nego o novom objektu – i naložio rušenje. Državno odvjetništvo podignulo je optužnicu, a sudski proces još traje.

Ako se isti kriteriji primijene na Dalićev slučaj, izbornik bi se mogao naći u ozbiljnim pravnim problemima. Razlika je, međutim, u tome što u Dalićevu slučaju postoji zahtjev za legalizacijom koji visi u zraku već 13 godina i koji blokira provedbu rješenja o rušenju.

Zakonska rupa kao spas

Načelnik općine Nedelišće Nikola Novak (SDP) situaciju je sažeo u jednoj rečenici: “To vam je suludo”. I doista, teško je ne složiti se s njim.

Dalić i njegovih 20-ak susjeda u Kuršanskom lugu našli su se u sivoj zoni zakona. S jedne strane, legalizacija im je nemoguća jer se nalaze u zaštićenom području. S druge strane, rušenje je na čekanju jer nadležna institucija (Županija) nije riješila zahtjev za legalizacijom koji su podnijeli prijašnji vlasnici. I tako godinama .

Dok se čeka odluka o izmjenama prostornog plana, dok DORH provjerava sve okolnosti, dok Županija čeka mišljenje ministarstava – vikendica Zlatka Dalića i dalje stoji na obali Drave. Izbornik je, kada su ga novinari pitali za komentar, kratko poručio: “Kupio sam zemljište na kojemu je objekt postojao 30 godina. Bivši vlasnik je prije moje kupnje podnio zahtjev za legalizaciju. Kako će biti svima ostalima, tako će biti i meni” . Ne samo da takav objekt tamo ne postoji 30 godina već bivši vlasnik nije priložio u zahtjevu ni jedan jedini papir pa je čudno da nije zahtjev odbačen. Mito? Korupcija?

Sada nakon svega kad se uključio i DORH, pitanje koje ostaje otvoreno glasi: hoće li DORH ustrajati na primjeni Zakona o kaznenom postupku i kaznenog zakona koji bespravnu gradnju u zaštićenim područjima tretira kao kazneno djelo? Ili će se cijela afera razvodniti u proceduralnim labirintima i izmjenama prostornih planova? Odgovor na to pitanje mogao bi odrediti ne samo sudbinu izbornikove vikendice, već i stotina drugih objekata koji su niknuli uz hrvatske rijeke i obalu.