Njemačka ponovno uvodi vojni rok – put prema “najjačoj europskoj vojsci”

Njemačka vlada predstavila je novi zakon o obveznom vojnom roku, s ambicijom da do 2035. izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Europi javljaju njemački i svjetski mediji. Ova odluka dolazi u trenutku kada se sigurnosna arhitektura kontinenta mijenja pod pritiskom rata u Ukrajini i promjena u američkoj vanjskoj politici.

Planira se povećanje broja vojnika s 180.000 na 260.000 do 2035. i dodatnih 200.000 pričuvnika. Fokus će biti na dobrovoljno uključivanje, uz poticaje poput početne plaće od €2.600 (oko $3.000). Ako kvote ne budu ispunjene, vlada će imati opciju obveznih poziva.

Od 2026. svi 18-godišnjaci dobit će upitnik o interesu za služenje; za muškarce će odgovaranje biti obavezno. Od 2027. muškarci će morati prolaziti obavezne liječničke preglede.

Geopolitički kontekst

Njemačka reagira na ruski rat u Ukrajini i upozorenja da bi Moskva mogla napasti neku NATO državu. Trumpova administracija poručuje Europi da mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Njemački načelnik obrane, gen. Carsten Breuer, upozorio je da bi ruski napad mogao uslijediti već 2029..

Političke podjele i javno mnijenje

Konzervativni CDU i socijaldemokratski SPD tjednima su se sporili oko modela služenja. Odbijena je ideja “lutrijske” regrutacije, a ministar obrane Boris Pistorius naglašava da se sustav temelji na modernim poticajima, a ne prisili. Ipak, otpor je velik, istraživanje pokazuje da 80 posto birača stranke Die Linke odbija obveznu vojnu službu.

Mladi su skeptični i neki priznaju važnost obrane, ali ne žele “život u ratu”.

Financijska i povijesna dimenzija

Njemačka je desetljećima trošila manje od 2 % BDP-a na obranu, ispod NATO cilja. Nakon invazije na Ukrajinu 2022., uveden je fond od €100 milijardi za modernizaciju Bundeswehra. Kancelar Friedrich Merz obećao je udvostručiti obrambenu potrošnju i stvoriti “najjaču europsku vojsku”. Novi zakon označava kraj ere pacifizma i tabuiziranja vojne moći nakon Drugog svjetskog rata.

Njemačka se nalazi na povijesnoj prekretnici, od zemlje koja je desetljećima zazirala od vojne moći, sada želi postati vodeća sila europske obrane. No, dok vlada obećava modernu i dobrovoljnu vojsku, otpor mladih i političke podjele pokazuju da će put do “najjače europske vojske” biti dug i neizvjestan.