A.Karlovic
Porezni sustavi su se mijenjali kroz povijest, prilagođavajući se društvenim i ekonomskim uvjetima. Porezni sustavi u povijesti često su bili neravnopravni, s većim teretom na siromašnima i manjim na bogatima. Postojali su poreznici koji su išli od kuće do kuće i skupljali porez, porez se u to vrijeme često plaćao u fizičkom obliku, npr. žitom, stokom ili zlatom. Nije bilo lako pratiti kako se troši prikupljeni porez pa je s vremenom pronađen ‘bolji način’ prikupljanja poreza.
Moderni porezni sustavi su vrlo složeni, s mnogo uvedenih različitih vrsta poreza i ponekad nerazumljivim složenim propisima. U većini zemalja postoje mehanizmi za praćenje kako se prikuplja i troši prikupljeni porez, u Hrvatskoj kad je javni novac u pitanju još uvijek vlada u pojedinim slučajevima pravi ‘eldorado’. Dok neki mogu ostati dužni desetke milijuna eura poreza druge se ovršuje od strane porezne uprave ako joj zatreba novca čak i unaprijed. Zakonski vam mogu ući u račun i uzeti koliko im treba.
U Europi i širom svijeta postoje brojni primjeri koji pokazuju da manje može biti više. Primjerice, smanjenjem poreznih stopa na dobit često se povećava ukupan iznos prikupljenih poreznih prihoda. Neki gradovi u Hrvatskoj imaju drugačiju računicu, oni su izračunali da je više – više, a da je manje – manje pa su čim im je to omogućeno uveli više stope, čak i više od propisanih.
Osim PDV-a koji hoćete/nećete morate plaćati, i plaćate na ovaj ili onaj način, više ili manje ovisno o cijelom nizu faktora počevši od 1. siječnja 2024. godine gradovi i općine u Hrvatskoj dobili su ovlasti samostalno određivati stope poreza na dohodak. Ova promjena dovela je do šarolike slike poreznih stopa diljem zemlje, a posebno je zanimljivo usporediti porezno opterećenje u deset najvećih gradova.
Hrvatska ima progresivne porezne stope koje se primjenjuju na poreznu osnovicu u postupku godišnje procjene porezne obveze. Progresivne porezne stope ovise o mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta pojedinca u Hrvatskoj.
Jedinice lokalne samouprave mogu na godišnjem nivou birati dvije progresivne porezne stope iz raspona od kojih 15% predstavlja najnižu moguću stopu, a 35,4% najvišu moguću poreznu stopu. Međutim, stvarni rasponi iz kojih općina/grad može odabrati nižu i višu od dvije progresivne porezne stope ovise o veličini općine/grada:
- Općina može odabrati nižu stopu u rasponu od 15% do 22% i višu stopu u rasponu od 25% do 33%.
- Grad s manje od 30.000 stanovnika može odabrati nižu stopu u rasponu od 15% do 22.40% i višu stopu u rasponu od 25% do 33.60%.
- Grad s više od 30.000 stanovnika može odabrati nižu stopu u rasponu od 15% do 23% i višu stopu u rasponu od 25% do 34,50%.
- Grad Zagreb može odabrati nižu stopu u rasponu od 15% do 23,60% i višu stopu u rasponu od 25% do 35,40%.
Analiza pokazuje da Zagrepčani plaćaju najviši porez na dohodak u zemlji. S nižom stopom od 23,6% i višom od 35,4%, Zagreb prednjači u poreznom opterećenju. Slijedi ga Sisak s nižom stopom od 23% i višom od 34,5%.
Ostali veliki gradovi odlučili su se za nešto umjerenije stope. Split je uveo nižu stopu od 21,50% i višu od 32,25%, dok Rijeka ima nižu stopu od 22,40% i višu od 33,60%. Osijek se odlučio za nižu stopu od 21% i višu od 31,50%.
Zanimljivo je da su neki manji gradovi uveli više stope od većih. Primjerice, Gospić ima iste stope kao i Rijeka, dok Vodnjan ima nižu stopu od 22,40% i višu od 33,60%, što je više od Splita.
Evo pregleda poreznih stopa u deset najvećih gradova u Hrvatskoj:
Važno je napomenuti da ove stope predstavljaju samo jedan dio poreznog opterećenja građana. Na konačni iznos poreza utječu i drugi faktori poput prireza, olakšica i osobnih odbitaka.
Promjene u poreznom sustavu neizbježno će utjecati na građane i gospodarstvo. Bit će zanimljivo pratiti kako će se gradovi nositi s novim ovlastima te hoće li rezultat biti veća porezna pravednost i uravnoteženiji razvoj.
Zmaj.info
