Trump prijeti povlačenjem vojske iz Europe zbog Hormuškog tjesnaca i Grenlanda

Američki predsjednik Donald Trump, iznerviran time što saveznici iz NATO-a nisu pomogli u osiguravanju Hormuškog tjesnaca i ljut jer njegovi planovi o preuzimanju Grenlanda nisu odmaknuli s mrtve točke, razgovarao je sa savjetnicima o mogućnosti povlačenja dijela američkih vojnika iz Europe, rekao je u četvrtak za Reuters visoki dužnosnik Bijele kuće.

Dužnosnik je, pod uvjetom anonimnosti, potvrdio da se o tom potezu raspravlja, no naglasio je kako zasad nije donesena nikakva konačna odluka niti je Bijela kuća zatražila od Pentagona da pripremi konkretne planove za smanjenje broja vojnika na europskom kontinentu.

Međutim, sama činjenica da se o takvoj opciji uopće razgovara jasno ukazuje na to koliko su se naglo pogoršali odnosi između Washingtona i njegovih europskih saveznika u proteklih nekoliko mjeseci. Prema pisanju Reutersa, transatlantski odnosi možda nikada nisu bili ovoliko zategnuti od osnutka saveza 1949. godine.

Dva glavna uzroka frustracije predsjednika SAD-a

Prvi i ključni razlog Trumpove ljutnje jest, kako doznaje Reuters, manjak pomoći saveznika u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. Ovaj strateški važan plovni put, ključna ruta za globalne zalihe energenata, uglavnom je ostao zatvoren unatoč krhkom primirju najavljenom ovog tjedna. Otkako je izbio rat u Iranu 28. veljače, Trump izražava duboku frustraciju saveznicima koje optužuje da nisu ponudili pomoć u ponovnom otvaranju tjesnaca.

Njemački tjednik Der Spiegel objavio je da Sjedinjene Države pojačavaju pritisak na europske saveznike da se aktivnije vojno uključe u to područje. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte navodno je obavijestio europske prijestolnice da Trump u idućim danima očekuje konkretne obveze – poput slanja ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta. Političke izjave podrške više nisu dovoljne.

Drugi razlog jest Trumpova opsesija Grenlandom. Danski autonomni teritorij ponovno je u siječnju postao meta američkog predsjednika, koji je zaprijetio njegovom aneksijom. Planovi o preuzimanju ogromnog arktičkog otoka, međutim, nisu odmaknuli s mrtve točke, što je dodatno pojačalo napetosti unutar saveza.

Kako bi povlačenje izgledalo?

Dužnosnik Bijele kuće nije precizirao na koje bi se zemlje odluka odnosila ni koliko bi vojnika točno bilo povučeno u slučaju da se Trump odluči na taj potez. Ono što je važno napomenuti jest da se razgovara o vraćanju vojnika u SAD, a ne o njihovom premještanju u druge zemlje, kako su ranije spekulirali neki mediji.

Sjedinjene Države trenutno imaju preko 80.000 vojnika u Europi, a ključnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi kontinenta imaju od Drugog svjetskog rata. Više od 30.000 vojnika raspoređeno je u Njemačkoj, a velik broj također u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj.

Zanimljivo je da je Trumpov posljednji potez izazvan i ponašanjem pojedinih članica. Prema navodima američkih medija, Trump navodno planira povući američke vojnike iz zemalja koje se nisu htjele jasno svrstati uz Washington. U središtu pozornosti mogla bi se naći Španjolska, čija je vlada američkom ratnom zrakoplovstvu uskratila prava preleta za borbene zrakoplove i zračne tankere.

Njemačka je, s druge strane, Sjedinjenim Državama omogućila neograničeno korištenje svojih vojnih baza. Unatoč tome, Trump je njemačku vladu svrstao među “protivnike rata”, ponajviše zbog izjave ministra obrane Borisa Pistoriusa da ova vojna kampanja “nije naš rat“, koju je Bijela kuća protumačila kao stav cijele vlade.

Rutteov posjet nije urodio plodom

Sve ovo događa se nakon što je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u srijedu posjetio Bijelu kuću. No, kako prenosi Reuters, taj posjet nije uspio značajnije poboljšati transatlantske odnose. Naprotiv – razgovori o povlačenju vojske koji su uslijedili sugeriraju da je kriza dublja nego što se na prvi pogled čini.

Diplomati iz NATO-a dodaju kako SAD nije jasno kazao očekuje li bilo kakvu misiju u Hormuškom tjesnacu na početku, tijekom ili nakon sukoba, niti je specificirao što točno očekuje od svake zemlje članice saveza.

Što to znači za Europu? Potencijalno povlačenje američkih snaga iz Europe imalo bi dalekosežne posljedice po sigurnost kontinenta. Američka vojna prisutnost predstavlja kamen temeljac europske obrane još od kraja Drugog svjetskog rata, a posebno je važna u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Iako je Trump godinama kritizirao europske države da nedovoljno izdvajaju za obranu, njegove najnovije prijetnje dolaze u trenutku kada su mnoge članice NATO-a značajno povećale svoje obrambene proračune. Ostaje za vidjeti hoće li Trump uistinu provesti svoje prijetnje ili je riječ o još jednoj rundi pregovaračkog pritiska na saveznike.

No, jedno je sigurno – NATO se nalazi pred možda i najvećom krizom u svojoj povijesti.