32 godine od raketiranja Banskih dvora

Na današnji dan prije 32 godine, 7. listopada 1991., Jugoslavenska narodna armija (JNA) izvela je raketni napad na Banske dvore – sjedište hrvatske Vlade. Meta je bio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji se u trenutku napada nalazio u zgradi zajedno s najvišim državnim dužnosnicima. Napad je uslijedio dan uoči povijesne odluke Sabora o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom Jugoslavijom.

Cilj napada: Likvidacija vodstva i zaustavljanje samostalnosti

Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, koji je danas položio vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade, napad je bio pokušaj likvidacije predsjednika Tuđmana i destabilizacije hrvatske vlasti u ključnom trenutku. “Željeli su napraviti prekretnicu u procesu agresije koja je već trajala nekoliko mjeseci,” izjavio je Plenković.

Povijesni kontekst: Hrvatska na raskrižju

Napad na Banske dvore dogodio se u trenutku kada je Hrvatska bila na pragu proglašenja samostalnosti. Već 8. listopada 1991., Sabor je donio odluku o prekidu svih veza s bivšom SFRJ, čime je Hrvatska postala samostalna i suverena država. Raketiranje je stoga bilo ne samo vojni, već i politički udar – pokušaj da se zaustavi povijesni proces.

Sjećanja svjedoka: “Zgrada se tresla, mislili smo da je kraj”

Mnogi svjedoci tog dana prisjećaju se trenutaka panike i nevjerice. Zaposlenici Vlade, novinari i građani koji su se zatekli u blizini pričaju o snažnoj eksploziji, dimu i strahu. “Zgrada se tresla, mislili smo da je kraj,” prisjetio se jedan tadašnji službenik.

Oglasi

Danas, 32 godine kasnije, napad na Banske dvore nije samo čin sjećanja, već i podsjetnik na krhkost mira i važnost državne stabilnosti. Premijer Plenković naglasio je da je “napad na Banske dvore bio napad na ideju slobodne Hrvatske” te da se “takvi pokušaji nikada ne smiju zaboraviti”.

Raketiranje Banskih dvora ostaje jedan od najdramatičnijih trenutaka u novijoj hrvatskoj povijesti. Bio je to čin koji je mogao promijeniti tijek rata, ali i političku sudbinu zemlje. Danas, dok se Hrvatska suočava s novim izazovima, sjećanje na taj dan podsjeća koliko je visoka bila cijena slobode.

Oglasi



Pročitajte još i:

Slučaj Filipa Mihalića: Medijska pompa i birokratske nedoumice oko prijenosa posmrtnih ostataka

Smrt mladog varaždinskog Filipa Mihalića izazvala je lavinu medijskih objava, no istovremeno i brojna pitanja o okolnostima njegove smrti te o proceduri prijenosa tijela iz inozemstva. Dok se lokalni mediji

Filip Mihalić i gdje je, ako je “umro”? Slučaj koji je razotkrio medijski pokvareni telefon!

Kako je nekritičko prenošenje neprovjerenih informacija stvorilo medijski kaos oko smrti optuženog varaždinskog “poduzetnika”. Sada građani postavljaju dodatna pitanja: Može li krivotvoritelj, ako je živ, sada u nekoj državi krivotvoriti

Zmajske Kolumne

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Samo kupuj, samo bacaj

Samo kupuj, samo bacaj

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom

Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom

Ukrajinski osmijeh u Zagrebu

Ukrajinski osmijeh u Zagrebu