Janaf odbija optužbe MOL-a, Plenković najavljuje razgovore

U središtu energetske pažnje naše regije ponovno se našao Jadranski naftovod (JANAF), nakon niza nedavnih ispitivanja čiji rezultati nisu donijeli konačnu jasnoću o njegovim dugoročnim kapacitetima. Prošlotjedna testiranja, koja je proveo hrvatski Janaf u suradnji s mađarskom naftnom kompanijom MOL, pokazala su da još uvijek nije moguće sa sigurnošću potvrditi može li naftovod dugoročno isporučivati dovoljne količine sirove nafte za MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj.

Testiranja nisu dala konačne odgovore, a Hrvatska nudi “sigurnu energetsku alternativu” izvan sankcijskog okvira

MOL je u srijedu iznio stav da rezultati “još uvijek ne potvrđuju” dugoročnu sposobnost naftovoda da zadovolji njihove potrebe za naftom koja se tradicionalno doprema putem Jadranskog mora. To je moguće vezano uz embargo Srbiji jer je najavljeno kako će naftna tvrtka MOL “povećat isporuke Srbiji nakon američkih sankcija rafineriji NIS“, kako je izjavio mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

“Budući da MOL igra važnu ulogu u opskrbi Srbije sirovom naftom i gorivom… naši srpski prijatelji mogu se osloniti na povećanu opskrbu od MOL-a“, rekao je Szijjarto, dodajući da ovo povećanje neće moći u potpunosti nadoknaditi nedostatak isporuka iz Hrvatske zbog embarga SAD-a.

Janaf je istog dana MOL-u oštro odgovorio, odbacivši sve navode mađarske grupe o tehničkim propustima s njihove – Mađarske strane.

“Janaf je u srijedu odbacio navode MOL Grupe o navodnim tehničkim propustima s njegove strane tijekom testiranja kapaciteta naftovoda, osobito one prema kojima ne bi mogao zadovoljiti potrebe dviju rafinerija MOL Grupe u srednjoj Europi,” stoji u službenom priopćenju hrvatskog transportéra nafte.

Sukob oko kapaciteta i pouzdanosti naftovoda događa se u širem kontekstu potrage srednjoeuropskih zemalja za alternativnim izvorima nafte, nakon uvođenja EU sankcija protiv ruske sirove nafte. Upravo je tu priliku istaknula hrvatska strana.

U petak je premijer Andrej Plenković otkrio da je MOL od Janafa zatražio ponude za isporuku većih količina nafte na dulji rok. Istodobno je, pozivajući se na zajedničku europsku politiku, zagovarao “drastično dizanje carina zemljama koje uvoze rusku naftu, kako više ne bi bila konkurentna“. Ova izjava tumači se kao pokušaj da se ruska nafta učini manje isplativom alternativom, a hrvatski naftovod privlačnijim i sigurnijim rješenjem.

Razvoj događaja dobio je novi zamah u ponedjeljak, kada je premijer Plenković, povodom otvaranja autoceste u Baranji, najavio direktne razgovore između dviju kompanija.

“Očekujem da će do razgovora između predstavnika Janafa i MOL-a doći sredinom ovoga tjedna u Hrvatskoj,” izjavio je Plenković. Naglasio je kako “Hrvatska susjedima nudi alternativni energetski pravac, siguran i izvan bilo kakvih sankcijskih okvira.”

Ova izjava jasno postavlja Hrvatsku i Janaf kao kĺjučnog igrača u osiguravanju energetske sigurnosti regije, nudeći rutu koja je u potpunosti usklađena s politikom Europske unije. Središnja Europa, a posebno Mađarska i Slovačka, suočene su s izazovom prilagodbe na novu energetsku realnost, a Jadranski naftovod predstavlja jednu od najizglednijih alternativa dotoku nafte iz Rusije.

Sada pažnja se usmjerava na sredinu tjedna i najavljene razgovore. Ishod tih sastanaka biti će presudan kako za buduću suradnju između Janafa i MOL-a, tako i za stratešku ulogu Hrvatske u energetskoj karti srednje Europe.