
BRUXELLES – Europska komisija upozorava da bi svaki građanin Europske unije trebao imati zalihe hrane dovoljne za najmanje 72 sata kako bi bio samodostatan u slučaju krize. To je navedeno u nacrtu strategije Unije o pripravnosti koju je vidio POLITICO.
“U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije“, stoji u dokumentu Europske komisije. U njemu se navode različiti mogući scenariji koji bi mogli dovesti do potrebe za takvim mjerama, uključujući rat, kibernetičke napade, izbijanje smrtonosnih bolesti te klimatske katastrofe poput poplava.
Ova preporuka dio je šire strategije Unije za jačanje otpornosti na krizne situacije. Cilj je osigurati da građani imaju osnovne zalihe koje će im omogućiti preživljavanje u prvim kritičnim satima i danima dok se ne uspostavi bolja organizacija i distribucija pomoći.
Dokument naglašava da bi takve mjere trebale biti dio individualne pripreme svakog građanina, uz paralelne napore država članica na jačanju nacionalnih sustava civilne zaštite i pripravnosti.
Europska komisija nije precizirala koje bi točno namirnice građani trebali skladištiti, ali se pretpostavlja da bi se preporučilo stvaranje zaliha hrane koja ima dugi rok trajanja, poput konzervirane hrane, sušenih proizvoda, žitarica, te vode za piće.
Ova preporuka dolazi u trenutku kada se Europa suočava s nizom geopolitičkih izazova i rastućom sviješću o potrebi za većom otpornošću na neočekivane krizne situacije. Naglasak na individualnoj pripravnosti ukazuje na promjenu pristupa u kojem se odgovornost za suočavanje s krizama ne prepušta isključivo državnim institucijama.
Očekuje se da će nacrt strategije Europske komisije biti predmet rasprava i konzultacija s državama članicama prije nego što se donese konačna odluka i objave detaljnije smjernice za građane.
Ova inicijativa predstavlja važan korak u jačanju europske sigurnosti i spremnosti na suočavanje s potencijalnim krizama koje bi mogle utjecati na svakodnevni život građana.