Može li Europa doista biti uskoro geopolitička sila?

Ideja da Europa postane značajna geopolitička sila nije nova. Posljednjih godina dobila na zamahu zbog niza globalnih promjena i izazova. Rat u Ukrajini potaknu je brojna pitanja. Trumpove kalkulacije i najave izlaska iz NATO-a samo su ta pitanja stavila u dodatan fokus.

Pitanje je, međutim, može li se ta ambicija ostvariti u skoroj budućnosti? Odgovor je složen i ovisi o nizu čimbenika, kako unutarnjih tako i vanjskih. Europa posjeduje značajne prednosti koje bi mogle pridonijeti njenom usponu kao geopolitičke sile.

Europska unija (EU) predstavlja najveće svjetsko jedinstveno tržište s velikim bruto domaćim proizvodom (BDP). Njena ekonomska moć daje joj značajan utjecaj na globalnoj razini, posebno u trgovini i financijama.

EU je poznata po svojoj “mekoj moći” – privlačnosti svojih vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. To joj daje moralni autoritet i utjecaj u međunarodnim odnosima. EU ima razvijenu diplomatsku mrežu i aktivno sudjeluje u međunarodnim organizacijama. To joj omogućuje da igra važnu ulogu u globalnim pitanjima.

Postojanje zajedničkih institucija i politika unutar EU-a. Na primjer Europske komisije i Vijeća Europske unije, olakšava koordinaciju djelovanja i formuliranje zajedničkih stavova.

Unatoč potencijalu brojni su izazovi

Unatoč potencijalima, Europa se suočava s brojnim izazovima koji otežavaju brzu transformaciju u punopravnu geopolitičku silu. Interesi i prioriteti država članica EU-a često se razlikuju, što dovodi do poteškoća u postizanju konsenzusa i jedinstvenog djelovanja na vanjskopolitičkom planu.

Europa je u velikoj mjeri ovisna o vanjskim izvorima energije i sigurnosnim jamstvima Sjedinjenih Američkih Država, što ograničava njenu samostalnost u donošenju odluka.

Iako postoje inicijative za jačanje europske obrane, EU još uvijek nema jedinstvenu vojsku koja bi mogla djelovati samostalno i učinkovito na globalnoj razini. Stavovi država članica o sigurnosnim pitanjima, posebno u odnosu na Rusiju i NATO, često su različiti i otežavaju formiranje jedinstvene sigurnosne politike. Mađarska prednjači u destabilizaciji odnosa i remećenju ritma obrane.

Postupak donošenja odluka unutar EU-a može biti dugotrajan i birokratski, što može otežati brzu i učinkovitu reakciju na krizne situacije.

Trenutačno stanje EU-a

Ruska invazija na Ukrajinu dodatno je potaknula rasprave o potrebi jačanja europske sigurnosti i geopolitičkog utjecaja. EU je pokazala određenu razinu jedinstva u odgovoru na krizu, ali i dalje postoje značajne razlike u pogledima na buduće odnose s Rusijom i u pitanjima obrane.

U skoroj budućnosti, Europa bi mogla ojačati svoj geopolitički utjecaj kroz jačanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Postizanje veće kohezije i usklađivanja stavova država članica ključno je za učinkovitije djelovanje na međunarodnoj sceni.

Danas dvije moćne institucije zauzimaju središnje mjesto na kontinentu. Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i Europska unija (EU). Svejedno se ni jedno od spomenutih ne može poretvoriti u sredstvo za europsku samozaštitu i projekciju snage piše portal Politico. SAD dominira NATO-om od njegovog osnutka. Moguće je zamisliti reorganizaciju saveza u američku i europsku sferu, s vojnim zapovjedništvom za kontinent dodijeljenim europskim snagama i položajem najvišeg vojnog vođe – Vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu (SACEUR) – koji se daje Europljaninu umjesto Amerikancu.

Veća ulaganja u naoružanje i obranu

Veća ulaganja u obrambene snage i razvoj zajedničkih vojnih sposobnosti povećat će europsku sigurnosnu neovisnost.
Promicanje jedinstvenog stava o ključnim globalnim pitanjima je bitno za Europu kao cjelinu. Jasno definiranje i promicanje europskih interesa i vrijednosti na globalnoj razini ojačat će njen utjecaj.

EU može iskoristiti svoj utjecaj u međunarodnim organizacijama za promicanje svojih ciljeva i vrijednosti. Europa ima potencijal postati značajna geopolitička sila, ali to neće biti jednostavan ili brz proces. Za ostvarenje te ambicije bit će potrebno prevladati unutarnje podjele, ojačati zajedničke institucije i politike te uložiti značajne napore u jačanje sigurnosnih i obrambenih kapaciteta.

U skoroj budućnosti, Europa bi mogla ojačati svoj utjecaj, ali će i dalje biti suočena s izazovima koji će ograničavati njenu sposobnost da djeluje kao potpuno neovisna i dominantna geopolitička sila na razini globalnih supersila. Međutim, snažnija i jedinstvenija Europa svakako bi imala veći utjecaj na oblikovanje globalne politike i rješavanje ključnih izazova s kojima se suočava svijet.

Proširenje NATO saveza po godinama u Europi: