Cvatnja suncokreta: nevidljivi rizici, vidljive posljedice

Neonikotinoidi – zabranjeni u EU, ali i dalje prisutni u globalnoj proizvodnji!

Što nam kod suncokreta otkriva najnovija terenska studija i što znači za praksu seljenja pčela na suncokretovu pašu? Neonikotinoidi su već više od desetljeća u središtu rasprava o sigurnosti poljoprivredne proizvodnje, zdravlju pčela i održivosti agroekosustava. Europska unija zabranila je njihovu primjenu na otvorenom 2013. godine, nakon niza studija koje su pokazale štetne učinke na medonosne i divlje pčele, ali i na druge korisne organizme. Unatoč tome, neonikotinoidi se i dalje koriste u nekim dijelovima svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države, gdje se tretman sjemena smatra “prophylactic” (preventivno) mjerom protiv štetnika u tlu.

Najnovija terenska studija provedena u Kaliforniji donosi iznimno važne uvide — ne samo za američku proizvodnju suncokreta, nego i za europske, time i hrvatske proizvođače, pčelare, sjemenske kuće i agronome. Iako je provedena u drukčijem agroekološkom kontekstu, njezini rezultati imaju izravne implikacije za naše uvjete, osobito zato što Hrvatska ima snažnu proizvodnju suncokreta, a rastući interes za hibridno sjeme, te sve veći pritisak na oprašivače zbog intenziviranja poljoprivrede.

Studija je analizirala učinke tretmana sjemena tiametoksamom — neonikotinoidom koji je u EU zabranjen, ali se u SAD-u i dalje koristi. Iako tiametoksam nije bio detektiran u peludi, nektaru, pa čak ni u pčelama, učinci na divlje pčele i prinos bili su jasni i mjerljivi. To je ključna poruka: nevidljivost pesticida u analitičkim uzorcima ne znači da učinka nema.

U ovom našem malom “vodiču” pojasnit ćemo:

• detaljnu analizu rezultata studije
• kritički osvrt na neonikotinoide i njihovu primjenu
• praktične preporuke za poljoprivrednike i pčelare
• implikacije za hrvatsku proizvodnju suncokreta
• smjernice za sjemenske kuće i savjetodavne službe

Sve temeljeno na podacima iz znanstvenog rada (MDPI, 2023) .

1. Što je studija istraživala i zašto je važna?

Studija je provedena na četiri polja hibridnog suncokreta u Kaliforniji, gdje je polovica svakog polja bila posijana tretiranim sjemenom (tiametoksam), a polovica netretiranim. Time je dobiven idealan eksperimentalni dizajn: uparen par koji omogućuje izravnu usporedbu.

Stručnjaci su prilikom istraživanja pratili:

• ostatke pesticida u tlu, peludi, nektaru i pčelama
• brojnost i raznolikost divljih pčela
• ponašanje medonosnih pčela
• količinu nektara
• prinos suncokreta (broj sjemenki po glavi)

Ključni rezultati:

1.1. Tiametoksam gotovo nije detektiran

U svim uzorcima peludi, nektara i pčela — nije pronađen. Samo jedan uzorak tla iz kontrolne parcele (!) sadržavao je tragove (0,39 ng/g) .

1.2. Unatoč tome, učinci na pčele su bili jasni

• brojnost divlje pčele Melissodes agilis bila je značajno niža na tretiranim parcelama
• ukupna brojnost divljih pčela bila je niža (nesignifikantno)
• raznolikost i bogatstvo vrsta bili su veći na tretiranim parcelama (paradoksalno)

1.3. Prinos suncokreta bio je niži na tretiranim parcelama

• glave su bile manje
• ukupni broj sjemenki po glavi bio je značajno manji u tretmanu tiametoksamom

1.4. Medonosne pčele skupljale su više nektara na tretiranim parcelama

Ovo je iznimno zanimljiv rezultat: pčele su regurgirale više nektara kada su dolazile s tretiranih biljaka.

1.5. U krajoliku su pronađeni brojni drugi pesticidi

Iako nisu korišteni na suncokretu, pčele su im bile izložene — što potvrđuje da pesticidni rizik nije ograničen na polje, nego na cijeli krajolik leta pčela u vrijeme paše.

2. Kritička analiza: Zašto neonikotinoidi djeluju čak i kada ih ne možemo detektirati?

Ovo je najvažnije pitanje studije — i najvažnija poruka za praksu.

2.1. Subletalni učinci i “nevidljiva izloženost”

Neonikotinoidi su poznati po tome da:

• mijenjaju ponašanje pčela
• utječu na učenje i pamćenje
• mijenjaju navigaciju
• utječu na imunološki sustav
• mijenjaju fiziologiju biljke (nektar, pelud, mikrobiom)

Sve to može nastati pri koncentracijama koje su ispod granice detekcije.

Studija jasno kaže:

“Tiametoksam je utjecao na pčele i prinos iako nije bio detektiran u peludi, nektaru ili pčelama.”

Drugim riječima: analiza ostataka nije dovoljna da procijeni stvarni rizik.

2.2. Utjecaj na divlje pčele – ključne za suncokret

Divlje pčele, osobito Melissodes agilis, ključne su za oprašivanje suncokreta. One:

• posjećuju i P-tip i S-tip biljke
• potiču medonosne pčele da mijenjaju redove
• povećavaju učinkovitost oprašivanja i do 5 puta

Smanjenje njihove brojnosti izravno smanjuje prinos.

2.3. Utjecaj na prinos – ekonomski najvažniji pokazatelj

Iako je broj sjemenki po kvadratu bio veći u tretmanu, ukupna glava bila je manja — što je rezultiralo manjim ukupnim prinosom.

To znači:

• tretman sjemena nije donio korist
• tretman je smanjio prinos
• tretman je povećao trošak proizvodnje
• tretman je smanjio ekosustavne usluge oprašivanja

Za proizvođače sjemena i uljare — ovo je presudna informacija.

3. Što ovo znači za Hrvatsku?

Hrvatska ima:

• snažnu proizvodnju suncokreta (Slavonija, Baranja, Srijem)
• rastući interes za hibridno sjeme
• sve veći pritisak na oprašivače
• sve više selećih pčelara
• sve veći broj parcela u intenzivnoj proizvodnji

Iako je neonikotinoidima zabranjena primjena, uvoz sjemena iz trećih zemalja i dalje predstavlja rizik. Studija pokazuje da:

• čak i minimalni tragovi neonikotinoida mogu imati učinak
• učinci se mogu pojaviti i bez detekcije
• divlje pčele su ključne za prinos
• krajolik je pun drugih pesticida koji se akumuliraju u pčelama

Za Hrvatsku to znači:

3.1. Potrebna je stroga kontrola uvoza sjemena

Posebno sjemena tretiranog izvan EU.

3.2. Potrebno je poticati divlje pčele

• rubni pojasevi
• cvjetne trake
• smanjenje obrade tla
• izbjegavanje nepotrebnih tretmana

3.3. Potrebno je pratiti prinos u odnosu na oprašivače

Studija pokazuje da prinos ovisi o divljim pčelama i ostalim oprašivačima mnogo više nego o tretmanu sjemena.

3.4. Potrebno je uključiti pčelare u planiranje proizvodnje

Posebno seleće pčelare koji sele košnice na suncokretovu pašu.

4. Praktične preporuke za poljoprivrednike

4.1. Izbjegavajte tretirano sjeme kada god je moguće

Studija pokazuje da tretman:

• ne povećava prinos
• smanjuje brojnost ključnih oprašivača
• povećava rizik od subletalnih učinaka
• može smanjiti ekonomsku isplativost

4.2. Ojačajte populacije divljih pčela

Kako?

• ostavite rubne trake netaknute
• izbjegavajte preduboku obradu tla
• sijte cvjetne trake uz suncokret
• izbjegavajte herbicide na rubovima polja
• izbjegavajte košnju u vrijeme cvatnje

4.3. Pratite prinos u odnosu na oprašivače

Ako primijetite:

• slabiju posjećenost pčela
• slabije punjenje glava
• manji broj sjemenki

razlog može biti nedostatak divljih pčela i ostalih oprašivača, a ne štetnici u poljoprivrednoj kulturi.

4.4. Razmotrite integrirane metode suzbijanja štetnika u tlu

• plodored
• biološke mjere
• mehaničke mjere
• praćenje populacija štetnika prije sjetve

5. Praktične preporuke za pčelare

5.1. Pažljivo birajte lokacije za selidbu košnica

Izbjegavajte:

• polja uz intenzivne kulture
• polja uz voćnjake s visokim tretmanima
• polja uz kukuruz tretiran insekticidima

5.2. Pratite ponašanje pčela na suncokretu

Ako primijetite:

• neuobičajeno povećanu potrošnju nektara
• dezorijentaciju
• slab povratak pčela
• slab unos peludi

to može biti znak subletalnih učinaka.

5.3. Komunicirajte s proizvođačima

Komunikacija pčelara i poljoprivrednika koji sade medonosne nasade vrlo je bitna.

Tražite informacije o:

• porijeklu sjemena
• tretmanima prije sjetve
• planiranim tretmanima u vegetaciji

6. Preporuke za sjemenske kuće i savjetodavne službe

6.1. Izbjegavajte uvoz sjemena tretiranog neonikotinoidima

Čak i minimalni tragovi mogu imati učinak.

6.2. Uključite oprašivače u procjenu rizika

Ne samo analizu ostataka.

6.3. Uključite pčelare u planiranje proizvodnje

Posebno kod hibridnog sjemena.

6.4. Razvijajte kultivare tolerantne na štetnike u tlu

Smanjenje potrebe za tretmanima.

Vrijeme je za novu paradigmu u procjeni pesticidnog rizika

Studija iz Kalifornije donosi ključnu poruku:

Neonikotinoidi mogu imati snažne učinke na pčele i prinos čak i kada ih ne možemo detektirati u peludi, nektaru ili pčelama.

To znači da:

• analiza ostataka nije dovoljna
• subletalni učinci su stvarni i važni
• divlje pčele su ključne za prinos
• tretman sjemena može biti kontraproduktivan
• krajolik je pun drugih pesticida koji se akumuliraju u pčelama

Za Hrvatsku, ovo je poziv na:

• strožu kontrolu uvoza sjemena
• jačanje populacija divljih pčela
• integrirano upravljanje štetnicima
• suradnju poljoprivrednika i pčelara
• razvoj politika koje štite oprašivače

Suncokret je kultura čiji prinis direktno ovisi o oprašivačima. Oprašivači u prirodi ne ovise o suncokretu, no može im nanjeti ogromne štete.