Elektronički otpad: sve veći globalni problem i kako ga pravilno zbrinuti

Električni i elektronički otpad (EE otpad) najbrže je rastuća vrsta otpada na svijetu. U Hrvatskoj se godišnje prikupljaju deseci tisuća tona, a pravilno zbrinjavanje ključno je za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.

Što je zapravo elektronički otpad?

Električni i elektronički otpad obuhvaća sve uređaje koji za rad trebaju električnu energiju ili elektromagnetska polja — od hladnjaka i televizora do mobitela, računala, žarulja i sitnih kućanskih aparata.
Prema definiciji, EE otpad je svaka EE oprema koju posjednik odbacuje ili mora odbaciti, uključujući sve komponente i potrošne materijale .

Kategorije EE otpada

Prema službenoj klasifikaciji, otpadna EE oprema dijeli se u šest skupina:

  • oprema za izmjenu topline
  • zasloni i monitori
  • žarulje
  • velika oprema (dimenzija > 50 cm)
  • mala oprema (dimenzija < 50 cm)
  • mala IT i telekomunikacijska oprema

Zašto je elektronički otpad opasan?

Elektronički uređaji sadrže metale, plastiku, staklo, ali i opasne tvari poput žive, kadmija, olova, bromiranih usporivača gorenja i PFAS spojeva. Nepravilno odlaganje može uzrokovati:

Oglasi
  • kontaminaciju tla i podzemnih voda
  • štetne učinke na zdravlje (neurološki poremećaji, hormonski disbalansi)
  • požare na odlagalištima
  • gubitak vrijednih sirovina koje se mogu reciklirati

Zbog toga je EE otpad u Hrvatskoj posebna kategorija otpada s posebnim pravilima gospodarenja. Sustavom upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Temelji se na proširenoj odgovornosti proizvođača (EPR) — proizvođači plaćaju naknadu kojom se financira prikupljanje i obrada otpada na području cijele države .

Cilj je prikupiti najmanje 65% prosječne mase opreme stavljene na tržište ili 85% ukupno proizvedenog EE otpada u RH .

Gdje građani mogu predati elektronički otpad?

1. U trgovini – sustav “jedan za jedan”
Kad kupiš novi uređaj, trgovina je dužna preuzeti stari uređaj iste vrste, bez naknade .

2. Žarulje – bez obveze kupnje
Halogene, fluorescentne i štedne žarulje trgovine moraju preuzeti besplatno, bez obzira na tip ili proizvođača .

3. Mali uređaji u velikim trgovinama
Trgovine s više od 400 m² prodajne površine za EE opremu moraju primati uređaje do 25 cm — bez kupnje i bez naknade .

4. Reciklažna dvorišta
Građani mogu predati EE otpad u bilo koje reciklažno dvorište u svojoj općini ili gradu .

5. Besplatan odvoz na kućnu adresu
Ako imte više od 30 kg EE otpada, sakupljači ga moraju preuzeti u roku od 20 dana, bez naknade.
Kontakt: 0800 02 04 ili online prijava na prijave.recikliranje.hr .

Što građani moraju znati prije predaje otpada?

EE otpad mora biti predan u cijelosti, bez prethodnog rastavljanja radi vađenja dijelova. Uređaji poput monitora, kompresora, elektromotora također se predaju nerastavljeni. Sva EE oprema mora biti označena simbolom prekriženog spremnika za otpad — znak da se ne smije bacati u miješani komunalni otpad .

Elektronički otpad sadrži vrijedne sirovine poput bakra, zlata, aluminija i rijetkih metala. Recikliranjem:

  • smanjujemo potrebu za rudarenjem
  • čuvamo prirodne resurse
  • smanjujemo emisije CO₂
  • sprječavamo zagađenje okoliša
  • štitimo zdravlje ljudi

U konačnici, pravilno zbrinjavanje EE otpada nije samo zakonska obveza — to je civilizacijski standard i temelj održivog društva. Elektronički otpad je izazov koji raste iz godine u godinu. Hrvatska ima dobro postavljen sustav, ali uspjeh ovisi o tome koliko ga građani koriste. Svaki uređaj koji pravilno odložimo znači manje zagađenja, više recikliranih materijala i zdraviju budućnost. (Izvor: gov.hr)

Oglasi



Pročitajte još i:

Grad Varaždin ponovno osigurao potpore poduzetnicima i obrtnicima kroz Poduzetnički fond

Grad Varaždin i ove godine nastavlja s potporama poduzetnicima i obrtnicima kroz Poduzetnički fond Grada Varaždina za koji je u 2026. godini osigurano ukupno 140.000,00 eura. Javni poziv za dodjelu

Kina uranja u svakodnevicu pod nadzorom umjetne inteligencije: koristi, rizici i stvarnost na terenu

Kina je danas jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje je umjetna inteligencija postala sastavni dio svakodnevnog života — od jutarnjeg putovanja na posao, preko vikend šetnji, pa sve do

Zmajske Kolumne

Bit će sve dobro, mama!

Bit će sve dobro, mama!

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Samo kupuj, samo bacaj

Samo kupuj, samo bacaj

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom

Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom