Hrvatski sabor potvrdio je u petak, sa 120 glasova za i dva protiv, Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, koji je proteklih 14 mjeseci, od smrti Radovana Dobronića, bio bez čelnika. Time je Matić postala prva žena u povijesti Republike Hrvatske na čelu najviše pravosudne institucije.
Za njezino imenovanje glasalo je 120 zastupnika, dok su protiv bili Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić.
Nakon Jadranke Kosor, Kolinde Grabar-Kitarović i Jasne Omejec, koje su bile prve i jedine žene na čelima Vlade, države i Ustavnog suda, Hrvatska sada ima i prvu ženu na čelu Vrhovnog suda.
Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda i bivša sutkinja Trgovačkog suda, naslijedit će Radovana Dobronića, koji je preminuo u ožujku prošle godine. Od tada je Vrhovnim sudom upravljala Gordana Jalšovečki kao vršiteljica dužnosti predsjednice, ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave.
Sabor je imenovao Matić na prijedlog predsjednika Republike, jedinog ovlaštenog predlagatelja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Na posljednji, treći javni poziv, raspisan 5. rujna prošle godine, uz Matić su se kandidirali i profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić te odvjetnik Šime Savić. Svi kandidati saslušani su u prosincu 2025., no HDZ je podršku Matić uvjetovao izborom troje ustavnih sudaca.
Za izbor predsjednika Vrhovnog suda u Saboru dovoljna je obična većina, dok je za izbor sudaca Ustavnog suda potrebna dvotrećinska većina, što zahtijeva dogovor s oporbom. Budući da lijevo-liberalna oporba nije pristala na takav paket, vladajući su u posljednjih pet mjeseci čak sedam puta s dnevnog reda Odbora za pravosuđe uklonili točku o davanju mišljenja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda.








