Iran: Ograničavanje kontakata sa stranim institucijama i medijima

Iran se nalazi pred jednim od najrestriktivnijih zakonskih poteza u posljednjem desetljeću: novi prijedlog zakona, koji je već dobio potporu iranskog parlamenta, predviđa kriminalizaciju širokog spektra kontakata sa stranim medijima, sveučilištima, organizacijama i veleposlanstvima. Ako bude potvrđen, zakon bi mogao dramatično ograničiti pristup informacijama, akademsku suradnju i rad civilnog društva u zemlji — te dodatno produbiti ionako snažnu izolaciju Irana od ostatka svijeta javlja portal DW.

Što zakon predviđa?

Prema odredbama koje je parlament odobrio, a koje još moraju proći Vijeće čuvara, kontakti sa stranim akterima mogli bi postati kažnjivi zatvorom. To uključuje:

• komunikaciju sa stranim medijima
• suradnju sa sveučilištima i istraživačkim institucijama izvan Irana
• kontakte sa stranim veleposlanstvima i organizacijama
• primanje financijske potpore iz inozemstva

Za razgovore s medijima koje vlasti smatraju „neprijateljskima prema Republici“ predviđene su kazne od šest mjeseci do dvije godine zatvora, navodi Reuters, a prenosi DW .

Atmosfera straha i nesigurnosti

Pravni stručnjaci upozoravaju da zakon ne definira jasnu granicu između legitimnog kontakta i „stranog utjecaja“, ostavljajući širok prostor za proizvoljna tumačenja sigurnosnih službi i sudova. Sina Jusefi, iranski odvjetnik sa sjedištem u Njemačkoj, ističe da takva nejasnoća stvara „atmosferu straha i nesigurnosti“ među građanima, novinarima i istraživačima .

Iran već ima jedno od najrepresivnijih medijskih okruženja na svijetu — na Indeksu slobode medija RSF-a za 2026. godinu nalazi se na 177. mjestu od 180 zemalja . Država nadzire sve televizijske i radijske mreže, stranim medijima zabranjeno je emitiranje iz Irana, a vlasti redovito blokiraju internet tijekom prosvjeda i nemira. Vlada nadzire sve televizijske i radijske mreže, stranim medijima zabranjeno je emitiranje iz Irana, a vlasti često blok….

Kriminaliziranje novinarskog rada

Parviz Jari iz organizacije DeFFI upozorava da je cilj zakona ograničiti pristup informacijama neovisnim medijima i međunarodnim organizacijama te ojačati propagandni aparat režima. „Kriminaliziranje novih oblika djelatnosti novinara i istraživača pokušaj je da se ograniči pristup izvorima iz prve ruke i ojača državni monopol nad informacijama“, kaže Jari .

Ako zakon stupi na snagu, broj aktivnosti koje bi se mogle smatrati kaznenima bio bi „nezabilježen“, upozorava Jari, naglašavajući da bi posljedice po novinare bile iznimno ozbiljne .

Udar na akademsku zajednicu i civilno društvo

Jedna od najkontroverznijih odredbi odnosi se na znanstvenu suradnju: Ministarstvo obavještajnih poslova jednom godišnje objavljivalo bi popis stranih institucija s kojima je suradnja dopuštena. Sve ostale bile bi zabranjene, a slanje uzoraka ili podataka neovlaštenim institucijama moglo bi biti kažnjivo zatvorom .

To bi značilo da bi međunarodna akademska suradnja ovisila o političkim odlukama sigurnosnih službi — što je presedan čak i za Iran.

Civilno društvo također bi bilo zahvaćeno: financiranje i suradnja s nevladinim organizacijama iz inozemstva zahtijevali bi odobrenje posebnog povjerenstva sastavljenog od predstavnika vlade i sigurnosnih institucija .

Jačanje represije i nadzora

Pravni stručnjak Moein Kazaeli upozorava da bi zakon mogao kriminalizirati ponašanja koja se u većini zemalja uopće ne smatraju nezakonitima. Čak bi i obična kaznena djela, poput uvrede ili tučnjave, mogla biti strože kažnjena ako vlasti procijene da su „pod utjecajem stranog aktera“ .

Kazaeli smatra da je zakon još jedan instrument za represiju političkih protivnika i aktivista za ljudska prava .

Iranske vlasti opravdavaju zakon pojačanim djelovanjem stranih obavještajnih službi i sigurnosnim izazovima, uključujući sukob sa SAD-om i kratkotrajni rat s Izraelom 2025. godine .

No kritičari tvrde da je stvarni cilj učvršćivanje kontrole nad informacijama i ograničavanje sloboda građana. „Ako sigurnosne službe nisu uspjele spriječiti stvarni strani utjecaj, taj propust ne mogu nadoknaditi širenjem kaznene odgovornosti“, upozorava Jusefi .

Predloženi zakon predstavlja najopsežniji pokušaj iranskog režima da ograniči komunikaciju s vanjskim svijetom u modernoj povijesti zemlje. Ako bude usvojen, posljedice će biti dalekosežne:

• novinari i istraživači bit će izloženi kaznenom progonu
• akademska suradnja s inozemstvom bit će gotovo onemogućena
• civilno društvo bit će stavljeno pod strogi nadzor
• protok informacija iz Irana postat će još ograničeniji

Za međunarodnu zajednicu, ovo je jasan signal da Iran ulazi u novu fazu izolacije — onu u kojoj će pristup informacijama, znanosti i globalnoj suradnji biti strogo kontroliran i kažnjiv.