Kako sada Europljani vide Trumpa i SAD?

Izjava njemačkog dužnosnika da Europljani više ne shvaćaju Trumpa ozbiljno odražava široko i rastuće nepovjerenje koje je zahvatilo odnose između Europe i Sjedinjenih Država tijekom drugog mandata Donalda Trumpa. Ovo više nije tek diplomatska ograda; radi se o stvarnom sentimentu potvrđenom nizom istraživanja i promjenama u ponašanju europskih čelnika.

Opadanje povjerenja Trampu u Europi u brojkama

Istraživanja javnog mnijenja pružaju jasan uvid u razmjere ovog fenomena. Prema anketi koju je proveo institut Cluster17 za časopis Le Grand Continent, čak 51% ispitanika u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Danskoj i Poljskoj smatra Donalda Trumpa “neprijateljem Europe“. Nasuprot tome, samo 8% ga vidi kao “prijatelja“.

Istraživanje Pew Research Centra iz srpnja 2026. dodatno potvrđuje ovaj trend, pokazujući da više od 80% građana u Švedskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji nema povjerenja u Trumpa u međunarodnim poslovima. Također, u usporedbi s 2022. godinom, u osam europskih zemalja značajno je pao postotak onih koji SAD smatraju pouzdanim partnerom, a najveći pad zabilježen je u Njemačkoj, Španjolskoj i Francuskoj.

Od prijetnji do političkog tereta

Ovaj gubitak povjerenja nije nastao u vakuumu. Europski dužnosnici i javnost posebno su uznemireni zbog nekoliko ključnih poteza Trumpove administracije. “Kap koja je prelila čašu” često se navodi u vezi s Trumpovim prijetnjama da će preuzeti Grenland, autonomno područje Danske, te uvođenjem kaznenih carina zemljama koje mu se tome usprotive.

Boris Pistorius, njemački ministar obrane, izjavio je kako bi poželio “više predvidljivosti, više jasnoće i više strateškog predviđanja” od američkog predsjednika

Ove poteze, zajedno s općim trgovinskim ratovima i smanjenjem američke vojne potpore, mnogi u Europi doživljavaju kao ponašanje koje nije vrijedno poštovanja, što je dovelo do toga da su čak i tradicionalni Trumpovi saveznici, poput talijanske premijerke Giorgie Meloni i francuskog čelnika Jordana Bardelle, javno distancirali od njega, opisujući ga kao “nepredvidivog”.

Europa sada traži vlastiti put

Umjesto da “shvaćaju Trumpa ozbiljno” kao pouzdanog partnera, europski čelnici sve više poduzimaju korake kako bi smanjili ovisnost o SAD-u. To uključuje:

• Jačanje strateške autonomije: Na hitnim sastancima, poput onog u Bruxellesu, vođe država EU raspravljali su o “priručniku” za postupanje s Trumpom koji uključuje smirivanje situacije, prijetnju uzvratnim carinama i, ključno, rad na smanjenju vojne i ekonomske ovisnosti o Sjedinjenim Državama. Istraživanja pokazuju da 73% Europljana vjeruje da bi EU trebala osiguravati vlastitu obranu bez oslanjanja na SAD.
• Neformalna koordinacija: Kao odgovor na nestabilnost, europski čelnici osnovali su neformalnu “Washington Group” za brzu koordinaciju i razmjenu mišljenja iza zatvorenih vrata, što je ranije bilo nezamislivo.
• Traženje novih partnera: S druge strane, Trumpova administracija, suočena s europskim otporom, sve više okreće pozornost prema drugim partnerima poput Turske i Ukrajine, zaobilazeći Europu, što dodatno produbljuje jaz.

Alice Weidel i Tino Chrupalla, čelnici njemačke stranke AfD, kritizirali su Trumpa zbog njegove vanjske politike, pri čemu je Weidel izjavila da je Trump prekršio obećanje da se neće miješati u poslove drugih zemalja

Dakle, izjava njemačkog dužnosnika nije izoliran komentar, već sažetak šireg mišljenja koje dominira među europskim čelnicima i javnošću. Trump se u Europi sve manje doživljava kao lider kojeg treba shvaćati ozbiljno u smislu suradnje, a sve više kao nepredvidivi čimbenik od kojeg se treba zaštititi i čiji se utjecaj treba smanjiti, čak i po cijenu temeljite promjene transatlantskog saveza.