Cijene nafte zabilježile su najveći dnevni rast u gotovo četiri desetljeća, nakon što je eskalacija sukoba na Bliskom istoku blokirala ključne izvozne rute i potaknula strah od dugotrajnog poremećaja opskrbe. Tržišta su burno reagirala, a hrvatska Vlada najavila je hitnu sjednicu na kojoj će raspravljati o novim ograničenjima cijena goriva.
Što se dogodilo na tržištu nafte? Cijena američke nafte (WTI) skočila je na 116,65 USD po barelu, što je 28 % više nego dan ranije. Brent nafta porasla je 27 %, na 117,55 USD po barelu.
Radi se o najvećem jednodnevnom skoku od 1988. godine. Cijene su dosegnule najviše razine od srpnja 2022. godine.
Glavni razlog je blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Nakon američko-izraelskog napada na Iran, izvoz je gotovo stao, skladišta su se napunila, a proizvođači poput Iraka i Kuvajta bili su prisiljeni smanjiti proizvodnju.
Globalne posljedice: burze u padu, dolar jača
Nagla eksplozija cijena nafte izazvala je lančanu reakciju na svjetskim tržištima. Azijske burze pale su između 1,1 % i 8 %, a južnokorejski KOSPI čak toliko da je trgovanje privremeno zaustavljeno.
Europski terminski indeksi (Eurostoxx 50, DAX) u minusu su više od 3 %. Američki Dow Jones terminski indeks pao je više od 1000 bodova.
Dolar je ojačao prema svim ključnim valutama jer ulagači traže sigurnost. Ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajan sukob mogao pogurati cijene nafte iznad 120 USD, što bi povećalo rizik globalne recesije.
Vlada RH sazvala je hitnu sjednicu u 10 sati, a očekuje se donošenje novih mjera za ublažavanje udara na građane. Prema dostupnim informacijama: Dizel bi mogao poskupjeti za 24 centa/l, što znači oko 12 € više za spremnik od 50 litara. Benzin bi poskupio za 9 centi/l (oko 4,5 € više po spremniku). Plavi dizel bilježi najveći skok – 26 centi/l, odnosno 13 € više po spremniku. Ovo bi bio jedan od najvećih skokova cijena goriva u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina.
Ako se situacija na Bliskom istoku ne smiri, analitičari očekuju trajno više cijene energenata i rast inflacije u prvoj polovici godine.
Sasvim je moguće povećanje kamatnih stopa kao i usporavanje globalnog i europskog gospodarstva.
JPMorgan procjenjuje da bi cijena nafte mogla pasti prema 80 USD tek kada se sukob smiri, ali zasad nema naznaka deeskalacije.









