Knežević Magdalena
Gotovo 50 tona azbestnog otpada uklonjenog sa zgarišta kompleksa Vjesnik u Zagrebu prevezeno je pod strogim nadzorom na gradski deponij u Virovitici, što je izazvalo snažne reakcije lokalne zajednice. Pošiljka je stigla u hermetički zatvorenim specijaliziranim kamionima, a točna lokacija dugo je bila nepoznata javnost javlja Dnevnik.hr.
Dio građana negoduje jer nisu bili unaprijed obaviješteni, a u Saboru je otvoreno pitanje zašto se takve informacije skrivaju od lokalnog stanovništva. Saborski zastupnik Mate Vukušić upozorio je da se slične situacije već događaju te da transparentnost mora biti veća .
Iz tvrtke Flora VTC, koja upravlja deponijem, poručuju da je azbest zbrinut u jednoj od posebno izgrađenih kaseta te da nema opasnosti za zrak i vodu ako se materijal ne pretvara u prašinu. Naglašavaju da je ovo jedini propisani način zbrinjavanja takvog otpada te da je postupak siguran za građane .
Ministarstvo graditeljstva potvrđuje da je sve obavljeno u skladu sa zakonom i pravilnicima, a Državni inspektorat nije pronašao nepravilnosti u postupku. Iz kompleksa Vjesnika do sada je uklonjeno ukupno 700 tona otpada, a sav azbest završio je u Virovitici uz potrebne dozvole.
Propisi za prijevoz i klasifikaciju otpada
Azbestni otpad je klasificiran kao opasan otpad te podliježe strogim pravilima prilikom transporta unutar EU.
-
Uredba (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada: Ova Uredba regulira prekogranični prijevoz opasnog otpada (uključujući azbest). U Prilogu V ove Uredbe, azbest se vodi pod oznakom A2050 (Waste asbestos – dusts and fibres) što ga svrstava u “jantarni popis” (amber list) za koji je potrebna prethodna pismena suglasnost .
-
Odluka 2000/532/EZ (Europski katalog otpada – EKO): Ovo je tehnički dokument koji definira ključni broj opasnog otpada. Azbestni otpad ima oznaku
17 06 05*(građevinski materijali koji sadrže azbest). Zvjezdica (*) označava “opasan otpad”
-
Pročišćena verzija (konsolidirani tekst) o sigurnosti radnika o sigurnom rukovanju i pakiranju azbestnog otpada koja uključuje sve izmjene do 20. prosinca 2023. (službeni jezik EU je engleski):
Što je Azbest?
Azbest je nekada bio hvaljen kao „čudesni mineral“ – otporan na vatru, kemikalije i trošenje, izvrstan izolator i vrlo jeftin. Upravo zbog tih svojstava desetljećima se masovno koristio u građevinarstvu, brodogradnji i industriji diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. No danas znamo da su njegova sitna, gotovo nevidljiva vlakna iznimno opasna: udisanje azbestnih vlakana uzrokuje teške bolesti poput azbestoze, raka pluća i malignog mezotelioma. Zato je proizvodnja i uporaba azbesta u Europskoj uniji zabranjena, a procjenjuje se da će se postojeći azbest iz zgrada, krovova, cijevi i brodova morati uklanjati još desetljećima.
Zašto je azbest i dalje prisutan i zašto je opasan?
Iako je zabrana na snazi od 1. siječnja 2006. godine (u Hrvatskoj od 2006., a u većini EU zemalja i ranije), ogromne količine azbestnog materijala i dalje su ugrađene u krovove, fasade, podove, cijevi za grijanje i vodu, te brodove. Najčešći oblik u Hrvatskoj su valovite krovne ploče (tzv. salonit ili eternit), ali azbesta ima i u raznim ljepilima, izolacijama, kočionim oblogama i brtvama.
Opasnost ne leži u netaknutom, čvrstom materijalu, već u njegovom oštećenju, rezanju, bušenju, lomljenju ili nepravilnom rukovanju. Tada se iz azbesta oslobađaju mikroskopska vlakna koja mogu mjesecima lebdjeti u zraku i, kada se udahnu, talože se u plućima. Bolesti izazvane azbestom imaju vrlo dugo razdoblje mirovanja – čak 20 do 50 godina – pa se posljedice neodgovornog postupanja vide tek nakon više desetljeća.
Zbog toga je svaki azbestni otpad u EU i Hrvatskoj klasificiran kao opasan otpad (ključni broj 17 06 05* prema EU Katalogu otpada). To znači da na njega vrijede najstroži propisi o gospodarenju otpadom, od trenutka uklanjanja, preko transporta, do konačnog odlaganja.
Aktivna odlagališta u 2024. godini
U 2024. godini otpad je zbrinjavalo sedam kazeta na prostoru sljedećih županija :
-
Koprivničko-križevačka županija
-
Dubrovačko-neretvanska županija
-
Splitsko-dalmatinska županija
-
Karlovačka županija
-
Zadarska županija
-
Požeško-slavonska županija
-
Zagrebačka županija
Uporaba big bag vreća – DA, ali pod strogo propisanim uvjetima
Big bag vreće (velike vreće za rasuti teret) izričito su dopuštene za pakiranje azbestnog otpada, ali samo one koje su homologirane za opasan otpad .
Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/2016) propisuje da se azbestni otpad prije prijevoza mora pripremiti na način da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana, između ostalog korištenjem “zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad (zatvorena vreća za šutu ili tzv. ‘big bag’) ili druge odgovarajuće ambalaže” .
Ključni zahtjevi za big bag vreće:
-
Moraju biti homologirane za opasan otpad (oznaka UNI13H3/Y ili slično prema ADR propisima)
-
Izrađene od robusnog polipropilena s HDPE podlogom radi sprječavanja izlijevanja
-
Moraju imati jasan logotip oznake opasnosti od azbesta
-
Moraju biti zatvorene na način da onemoguće izlazak vlakana
Skladištenje/odlaganje na otvorenom – NE, nije primjereno
Prema hrvatskim propisima, skladištenje azbestnog otpada na otvorenom nije dozvoljeno.
Pravilnik izričito nalaže da je ovlaštena osoba ili osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna azbestni otpad skladištiti u zatvorenom spremniku ili u odgovarajućoj nepropusnoj ambalaži, te po potrebi poduzeti druge mjere kako bi se spriječilo svako ispuštanje azbestnih vlakana u okoliš .
Iako propis ne navodi doslovno “zabranu skladištenja na otvorenom”, zahtjev za zatvorenim spremnikom i spriječavanjem ispuštanja vlakana u praksi isključuje mogućnost trajnog ili privremenog odlaganja big bag vreća na otvorenom prostoru bez dodatne zaštite.
Tko smije uklanjati azbest?
Ni u Hrvatskoj ni u ostatku EU-a uklanjanje azbesta nije posao za opće građevinare ili „majstore za sve“. Radove smiju izvoditi samo ovlaštene tvrtke koje su dobile posebnu suglasnost nadležnog ministarstva (u Hrvatskoj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja). Te tvrtke moraju imati:
-
educirane i osposobljene radnike koji su prošli specijalistički tečaj za rad s azbestom,
-
odgovarajuću zaštitnu opremu (kombinezone, maske s HEPA filterima ili sustave za disanje s dotokom čistog zraka),
-
alate koji ne stvaraju prašinu (npr. ručne alate umjesto brusilica, sustave za vlaženje),
-
postupke za dekontaminaciju radnika i opreme.
U Hrvatskoj trenutno posluje tek nekoliko ovlaštenih tvrtki – popis se može provjeriti na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) ili nadležnog ministarstva.
A.Karlovic
