Zmaj.info
Podržano od strane entuzijazma i odličnog vremena, diljem Hrvatske je 1. svibnja 2026. godine obilježen Međunarodni praznik rada. Od glavnog grada do obale, proslave su spojile tradiciju sindikalne borbe sa zajedničkim stolom i obiteljskim izletom, potvrđujući da je Prvi maj i dalje jedan od najomiljenijih datuma u godini kada se slavi rad na način da se ne radi.
Dok se grah krčkao u kotlićima i s okolnih dvorišta širio miris roštilja s pozornica odzvanjali stari hitovi, tisuće građana iskoristile su neradni dan i zahvaljujući pretežno sunčanom vremenu, uživale u programu koji su im pripremili gradovi i sindikati. Iako se politička retorika povukla u drugi plan, poruke solidarnosti i radničkih prava i dalje su bile žarište okupljanja .
Središnja proslava u Zagrebu i tradicionalni grah
Bez iznenađenja, najveće okupljanje održano je u zagrebačkom parku Maksimir, koji je i ove godine bio epicentar proslave. Grad Zagreb organizirao je cjelodnevni program na dvije pozornice, a najveće zvijezde bile su Vesna Pisarović i grupa Silente, uz nastupe Pavel i Šlagerista . No, za posebnu atmosferu pobrinuli su se i Zagrebački orkestar ZET-a, koji je svečanom povorkom uveo goste u središte događanja .
Jedan od neizostavnih simbola ovog praznika je i hrana. Prema podacima, podijeljeno je čak 45.000 porcija kuhanog graha (fažola) i 35.000 štrukli, što svjedoči o ogromnom odazivu građana . Ova tradicija vuče korijene iz vremena kada je grah, kao jeftina i zasitna namirnica koja se mogla kuhati u velikim količinama, postao simbolom zajedništva i solidarnosti radničkih okupljanja .
Inicijative sindikata i druženja uz more
Iako su proslave danas uglavnom prepuštene gradovima, sindikati su iskoristili priliku da podsjete na svrhu praznika. U Maksimiru su se tako okupili Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja kako bi s građanima razgovarali o izazovima u obrazovnom sustavu . Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel poručio je kako je svrha dana da se radnici provedu s obiteljima, dok se “ostalih 364 dana borimo za veća prava i bolje sutra” .
I dok je Zagreb bio domaćin tradicionalnog slavlja, primorske su se središte natjecale u originalnosti i gužvama. Rijeka je ove godine po prvi put središnju proslavu preselila na lokaciju Preluk (bivši autokamp). Iako se ponekad strahovalo hoće li građani prihvatiti novu lokaciju, redovi za riječki fažol bili su dugi, a posebna besplatna gradska linija bila je krcata . Gradonačelnica Iva Rinčić ocijenila je odaziv “iznad svih očekivanja” .
Ni Dalmacija nije izostala. Split je tradicionalno okupio građane na Marjanu, dok je u Baškoj Vodi održana 46. “Prvosvibanjski uranak” – višednevna fešta poznata po zanimljivim natjecanjima poput magarećih utrka i hodanja po nauljenoj gredi . Istra je pak kombinirala gastronomiju s adrenalinom; uz obavezni grah u Motovunu su održane off-road utrke, privlačeći ljubitelje brzine iz cijele regije .
Vremenska prognoza kao najbolji saveznik
Svemu je doskočilo i vrijeme. Nakon što su prognoze najavile pretežno sunčan dan, Hrvati su masovno izašli na otvoreno. Temperature su se na obali kretale oko ugodnih 20 stupnjeva (Split, Šibenik, Pula 22°C), dok je u unutrašnjosti bilo svježije, ali sušno (Zagreb do 19°C) . Jedinu “nepogodu” predstavljala je umjerena i jaka bura na Jadranu, posebno u podnožju Velebita, no ni to nije pokvarilo raspoloženje u proslavi.
Povijesni kontekst: Zašto slavimo 1. svibnja?
Iako je danas orijentiran na zabavu, važno je podsjetiti kako je sve počelo. Prvi se puta u Hrvatskoj slavio davne 1890. godine, samo četiri godine nakon povijesnih događaja u Chicagu, gdje je 1886. godine 40.000 radnika izašlo na ulice boreći se za osmosatno radno vrijeme .
U zgradi Hrvatskog doma u Zagrebu okupljenim radnicima tada je bila upućena čuvena poruka: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi” . U samostalnoj Hrvatskoj praznik je mijenjao naziv od “Blagdana rada” (1996.) do današnjeg službenog naziva “Praznik rada” (2001.) .
Prvi maj 2026. u Hrvatskoj ponovno je pokazao dvojaku prirodu ovog praznika. S jedne strane, to je dan sjećanja na povijesnu borbu radnika za dostojanstvo i bolje uvjete. S druge strane, to je nesumnjivo i dan početka sezone izleta, roštiljada i prvog pravog opuštanja na otvorenom nakon duge zime, gdje kotlić graha okuplja generacije više nego ikakva politička parola.
