Spriječena velika sabotaža ili predizborna igra?

U blizini plinovoda “Balkanski tok” na sjeveru Srbije, pronađeno je oko četiri kilograma eksploziva. Dok vlasti tvrde da je spriječen teroristički napad, otvorena su i pitanja o tome tko stoji iza toga – od Ukrajine i Rusije, do optužbi za operaciju “lažne zastave”.

Dana 4. travnja 2026. godine, na području općine Kanjiža u Vojvodini, nekoliko kilometara od granice s Mađarskom, službe sigurnosti Srbije pronašle su improviziranu eksplozivnu napravu. Lokacija nije slučajna – riječ je o trasi plinovoda “Balkanski tok”, koji je dio šireg sustava “Turski tok” i koji predstavlja jedan od ključnih pravaca opskrbe prirodnim plinom prema Mađarskoj, a preko nje i prema drugim europskim zemljama.

Kako je potvrdio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pronađena su dva velika ruksaka s paketima eksploziva i štapinima za aktiviranje. Viša javna tužiteljica Mladenka Manojlović Gajin precizirala je da je riječ o približno četiri kilograma tvari za koju se sumnja da je plastični eksploziv, uz sve potrebne komponente za sastavljanje eksplozivne naprave.

Potraga je provedena u kombiniranoj akciji policije, Vojno-sigurnosne agencije (VBA) i Vojno-obavještajne agencije (VOA), uz potporu helikopterskih jedinica i pripadnika specijalne 72. brigade Vojske Srbije.

“Da nije bilo pravovremene reakcije naših sigurnosnih službi, imali bismo katastrofalne posljedice – ne samo za sjevernu Srbiju, već i za Mađarsku koja bi ostala bez plina“, izjavio je Vučić.

Plinovod “Balkanski tok” – meta napada

“Balkanski tok” dio je energetske infrastrukture koja transportira ruski plin preko Crnog mora i Turske, zatim kroz Bugarsku i Srbiju, do Mađarske. Njegova strateška važnost ogromna je – posebno nakon što su tijekom prethodnih godina zbog sankcija i rata u Ukrajini mnogi europski pravci opskrbe plinom dovedeni u pitanje.

Da je plinovod bio meta, potvrdili su i dužnosnici iz Mađarske. Premijer Viktor Orban sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za obranu, a njegov ministar vanjskih poslova Peter Sijarto izjavio je da je “napad na plinovod napad na mađarsku nacionalnu sigurnost“.

Na području Mađarske odmah su pojačane mjere osiguranja duž cijele trase plinovoda, a vojska je angažirana u patroliranju.

Iako istraga još traje, u javnosti su se pojavile tri glavne verzije.

1. Ukrajinska ruka?

Najglasnije optužbe stigle su iz Budimpešte. Viktor Orban je izjavio da je “vrlo vjerojatno da je riječ o pokušaju Ukrajine da prekine opskrbu Europe ruskim plinom“. Sličan stav iznijela je i Rusija, čije je ministarstvo vanjskih poslova optužilo Kijev za “energetski terorizam“.

Kao argument navodi se da Ukrajina već duže vrijeme pokušava zaustaviti tranzit ruskog plina prema Europi, a napad na plinovod u Srbiji bio bi logičan potez u tom nizu.

2. Ukrajina demantira – i uzvraća optužbom

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova odlučno je odbacilo bilo kakvu umiješanost. U priopćenju se navodi da su optužbe “neosnovane i da služe isključivo političkim ciljevima onih koji ih iznose”.

Štoviše, pojedini ukrajinski dužnosnici i mađarski analitičari iznijeli su suprotnu tezu – da bi moglo biti riječi o operaciji “lažne zastave” pod okriljem Rusije. Cilj takve operacije bio bi da se optuži Ukrajina, podigne napetost i utječe na parlamentarne izbore u Mađarskoj, koji se održavaju za samo nekoliko tjedana.

Bivši mađarski dužnosnik za sigurnost, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, potvrdio je za medije da su “obavještajne službe imale indikacije o mogućem lažnom napadu koji bi pripisali Ukrajini”.

3. Američki trag

Najintrigantniji detalj iznio je načelnik Vojno-sigurnosne agencije Srbije Đuro Jovanić. On je izjavio da oznake na pronađenom eksplozivu jasno ukazuju da je proizveden u Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, Jovanić je dodao i oprez: “Proizvođač eksploziva ne mora biti isti kao i onaj tko je izvršio napad ili ga naručio. Eksploziv se može kupiti na crnom tržištu, ukrasti ili potjecati iz starih zaliha.”

Ipak, ova informacija otvara prostor za različite spekulacije – od toga da bi moglo biti riječi o američkom oružju koje je završilo na sivom tržištu, pa sve do teze da bi SAD mogle imati interes u destabilizaciji ruske plinske infrastrukture u Europi.

Srbija je službeno pokrenula istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo nedopuštene proizvodnje, držanja, nošenja i prometa oružja i eksplozivnih tvari u vezi s djelom diverzije.

Direktor VBA Jovanić otkrio je da su sigurnosne snage mjesecima imale informacije da osoba iz migrantske grupe, s vojnom obukom, planira napad na plinsku infrastrukturu. Potraga za osumnjičenim je u tijeku, a vlasti su blokirale nekoliko cesta na području Kanjiže.

Zasad nitko nije uhićen, a identitet potencijalnog izvršitelja ili naručitelja nije službeno potvrđen.

Zašto baš sada?

Vrijeme otkrića eksploziva nije slučajno. U Mađarskoj se za nekoliko tjedana održavaju parlamentarni izbori, a Viktor Orban se suočava s najozbiljnijom opozicijom do sada. Svaki incident koji uključuje “ukrajinsku prijetnju” može mu pomoći da mobilizira biračko tijelo.

S druge strane, Rusija ima jasan interes da se opskrba plinom prema Europi ne prekida – ali i da se ukaže na “opasnost od Ukrajine” kao nestabilnog aktera. Ukrajina, pak, nema nikakve koristi od ovakvog napada – naprotiv, optužbe za terorizam dodatno bi joj naštetile na međunarodnoj sceni.

Ono što je sigurno jeste da je eksploziv pronađen i da je potencijalni napad spriječen. Ali, tko stoji iza njega – zasad je misterij.

Moguća su tri scenarija:

1. Stvarni pokušaj sabotaže – od strane neke grupe ili države koja želi ugasiti “Balkanski tok”.

2. Operacija lažne zastave – kojom bi netko htio optužiti Ukrajinu (ili nekog drugog).

3. Izolirani pokušaj – pojedinca s vojnom obukom, bez jasne političke pozadine.