Sve članice NATO-a prvi put dosegle 2% BDP-a za obranu: Hrvatska među uspješnima, pred nama je novi cilj

U povijesnom trenutku za Sjevernoatlantski savez, sve 32 članice NATO-a prvi su put prošle godine ispunile dugogodišnji cilj izdvajanja najmanje 2% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za obranu. Hrvatska se našla među uspješnima s udjelom od 2,03%, no već je na vidiku novi, znatno ambiciozniji cilj od 5% BDP-a do 2035. godine.

Temelji izračuna: Metodologija NATO-a

Način na koji se računa koliko pojedina država članica ulaže u naoružanje strogo je definiran od strane NATO-a. Ne radi se o uplatama u zajednički proračun, već o nacionalnim izdacima koje svaka zemlja prijavljuje prema dogovorenim kriterijima.

Ključni pokazatelj je udio obrambenih izdataka u BDP-u, što omogućuje usporedbu neovisno o veličini gospodarstva pojedine zemlje. NATO prikuplja podatke o tekućoj i procijenjenoj budućoj potrošnji od svih saveznika, a iznosi predstavljaju plaćanja nacionalne vlade za potrebe oružanih snaga .

Što se sve ubraja u obrambene izdatke?

Prema NATO-ovoj definiciji, obrambeni izdaci uključuju:

• Troškove osoblja: plaće, dodatke i mirovine za vojno i civilno osoblje ministarstava obrane
• Nabavu opreme: sredstva za veliku opremu te istraživanje i razvoj (R&D) povezan s njom
• Infrastrukturu: nacionalnu vojnu izgradnju i doprinose zajedničkoj infrastrukturi NATO-a
• Operativne troškove: održavanje, upravljanje i sudjelovanje u misijama

Zanimljivo je da se u izdatke ubrajaju i mirovine umirovljenom vojnom i civilnom osoblju, ali i doprinosi fondovima NATO-a. S druge strane, isključeni su troškovi civilne zaštite i ratne odštete.

Povijesni uspjeh NATO saveza: Svi na 2 posto

Prema najnovijim podacima iz službenog izvješća NATO-a, procijenjeno je da će sve članice u 2025. godini izdvojiti najmanje 2% BDP-a za obranu . To je veliki napredak u odnosu na 2014. godinu, kada je cilj postavljen na samitu u Walesu, a tada ga je ispunjavalo tek nekoliko članica.

Hrvatska je, prema podacima iz ožujka 2026., dosegnula izdvajanje od 2,03% BDP-a za 2025. godinu . Time se svrstava u skupinu od osam zemalja koje su dosegnule cilj, ali su ostale ispod 2,1% BDP-a . Ostvarila je rast u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 1,87% BDP-a .

Najveće izdatke u odnosu na BDP imaju:

1. Poljska – 4,48% BDP-a (procijenjeno za 2025.)
2. Litva – 4,00% BDP-a
3. Latvija – 3,73% BDP-a
4. Estonija – 3,38% BDP-a

S druge strane, na donjem dijelu ljestvice nalaze se Slovenija (2,02%), Albanija (2,01%), Italija (2,01%) te Kanada, Belgija, Portugal i Španjolska s točno 2% .

Izazov budućnosti: Novi cilj od 5%

Iako je postignuće svih članica na 2% BDP-a povijesno, NATO je na samitu u Haagu u lipnju 2025. godine postavio novi, znatno ambiciozniji cilj – 5% BDP-a do 2035. godine . Taj cilj podijeljen je na dva dijela:

• Najmanje 3,5% BDP-a za temeljne obrambene potrebe i ispunjavanje NATO-ovih zahtjeva za sposobnostima
• Do 1,5% BDP-a za širu sigurnost, uključujući zaštitu kritične infrastrukture, civilnu pripravnost, otpornost, inovacije i jačanje obrambene industrije

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić izjavio je da je Hrvatska dosegnula 2,1% BDP-a u 2025. godini te da će nastaviti jačati obrambene sposobnosti . Međutim, novi cilj od 5% predstavlja ogroman izazov za tako malu zemlju poput Hrvatske. Predsjednik Zoran Milanović izrazio je sumnju u smislenost postotaka, ističući da je važnije definirati koje su sposobnosti potrebne i osigurati da povećana ulaganja donesu stvarnu korist, po mogućnosti kroz domaću proizvodnju .

Ministar Anušić je, s druge strane, najavio da će Hrvatska težiti ispunjenju novog cilja do 2035. godine, ali je istaknuo tri smjera za učinkovito upravljanje sredstvima: dogovor unutar NATO-a o utjecaju na obrambenu industriju, razvoj vlastitih sposobnosti i tehnologije te istraživanje povoljnijih opcija na tržištima izvan Europe, poput Južne Koreje ili Indije.

Dok je postizanje cilja od 2% BDP-a za sve članice NATO-a 2025. godine povijesni uspjeh koji svjedoči o povećanoj svijesti o sigurnosnim prijetnjama, novi cilj od 5% BDP-a donosi neizvjesnost. Za Hrvatsku, koja je tek nedavno dosegnula 2%, put do 5% bit će dug i zahtjevan, a uključivat će teške proračunske odluke i strateško planiranje.