A.Karlovic
Američki predsjednik Donald Trump uputio je hitan poziv Japanu, Kini, Francuskoj i drugim velikim uvoznicima nafte da pošalju ratne brodove u Hormuški tjesnac. Kako prenosi portal Japan Daily, zahtjev dolazi usred eskalacije napada na tankere u vodama Bliskog istoka, koje Washington pripisuje iranskim snagama. Uski plovni put između Irana i Omana jedan je od najvažnijih brodskih ruta na planeti. Kroz nju prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Kada ga je Iran zatvorio prije dva tjedna, globalna dostava se u osnovi zamrznula. Iranska nafta je nastavila cijelo vrijeme sukoba pronalaziti put do svojih kupaca. Više od 11 milijuna barela isporučeno je u Kinu koristeći stare tankere koji ostaju izvan radara.
Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu nije odgovorio na pitanje da li će slati svoje brodove ali je rekao za CNN da Kina poziva na trenutačni prekid neprijateljstava.
To je u potpunosti suprotno od onog što je tvrdio još do prije neki dan da je Iran na koljenima. Hormuški tjesnac, uski plovni put kroz koji prolazi oko petina svjetske potrošnje nafte, ponovno je postao žarište globalne krize. Dok Teheran službeno poriče umiješanost, izvori iz Pentagona potvrđuju da je pomorski promet “učinkovito blokiran” zbog kombinacije napada dronovima i prijetnje plovećim morskim minama. “Iran neće oklijevati osvetiti se za zločine koje je počinio neprijatelj. Svaka krv našeg naroda bit će osvećena“, poručio je novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei u svojoj prvoj javnoj izjavi.
Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da se nada kako će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja i Ujedinjeno Kraljevstvo poslati ratne brodove kako bi tjesnac “prestao biti prijetnja” zbog Irana. Nedavno istraživanje Reutersa otkrilo je da gotovo 90% japanskih tvrtki vidi mogući povratak Donalda Trumpa na predsjedničku funkciju SAD-a kao štetan za poslovanje. Španjolska je tijekom ovih napada na Iran povukla veleposlanika u Tel Avivu u znak prosvjeda zbog izraelske politike.
“Zajednička odgovornost”?
Predsjednik Trump u svom je obraćanju naglasio da Sjedinjene Države ne mogu same snositi teret osiguranja globalnih energetskih pravaca. “Zemlje poput Japana, Kine i Francuske ovise o toj nafti jednako kao i mi, ako ne i više. Vrijeme je da se pridruže našoj pomorskoj radnoj skupini i zaštite vlastite interese“, objavio je Japan Daily Trumpovu izjavu.
Poziv je uslijedio nakon nekoliko incidenata u kojima su komercijalni brodovi pod zastavama različitih zemalja prijavili oštećenja ili gotove sukobe s neidentificiranim plovilima. Iako je predsjednik tvrdio da je “velik dio vojnih sposobnosti Irana degradiran” kroz prethodne akcije, priznao da asimetrične prijetnje poput mina i dronova i dalje predstavljaju “ozbiljan globalni problem”.
“Kao što smo već ranije rekli, trenutačno s našim saveznicima i partnerima razgovaramo o nizu opcija kako bismo osigurali sigurnost plovidbe u regiji”, rekao je glasnogovornik britanskog Ministarstva obrane, javlja BBC.
“Japan sam odlučuje o svom odgovoru, a neovisna procjena je temeljna”, rekao je dužnosnik ministarstva vanjskih poslova i dodao da Japan neće poslati svoje brodove prema Iranu samo zato jer je to Trump to zatražio. Japan navodno ima zaliha nafte za bar osam mjeseci i vjerojatno će pričekati razvoj događaja.
“Ne, francuski nosač zrakoplova i njegova skupina ostaju u istočnom Mediteranu. Stajalište se nije promijenilo: obrambeno je”, stoji u objavi ministarstva vanjskih poslova na platformi X.
Ultimatum Teheranu
Najsnažniji dio poruke bio je usmjeren izravno prema Iranu. Trump je upozorio da će Sjedinjene Države, ako se plovni put ne otvori dobrovoljno, “nastaviti ciljati iransku imovinu duž obale” sve dok se ne osigura prolaz.
“Osigurat ćemo ponovno otvaranje plovnog puta na ovaj ili onaj način“, rekao je Trump, aludirajući na mogućnost daljnjih unilateralnih vojnih udara, ali i dajući prednost diplomatskoj i vojnoj koaliciji.
Podijeljene su reakcije saveznika, pa i reakcije unutar samog SAD-a. Dok je japanska vlada navodno potvrdila da “razmatra zahtjev” unutar svojih ustavnih okvira, analitičari sumnjaju u brz odgovor Pekinga ili Pariza. Kina, koja je najveći uvoznik nafte iz regije, tradicionalno zazire od svrstavanja uz SAD u vojnim misijama, dok Francuska već ima ograničenu pomorsku prisutnost u regiji kroz operacije EU-a. U Engleskoj su također nastali sukobi unutar političkih stranaka jer su dozvolili korištenje baza za američke bombardere.
Ovaj razvoj događaja kao poticaj za formiranje široke međunarodne vojne koalicije govori koliko je Iran “tvrd orah” na kojem Trump i Izrael očito lome zube s ciljem stabilizacije globalnih energetskih tržišta koja su već poljuljana zbog neizvjesnosti oko isporuka. Cijene nafte su na vijest o Trumpovom pozivu zabilježile novi rast, jer trgovci procjenjuju rizik od otvorenog sukoba u najvažnijoj naftnoj arteriji svijeta. Iranci poručuju da će cijena nafte narasti i do 200 USD ako SAD i Izrael nastave napade na njih.
Ivana Novak
