Grđan Marinko
Po prvi put aktivirana ovlast iz članka 122. Zakona o trgovini!
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršne naredbe kojima se od 24. veljače uvodi globalna carina od 10 posto na uvoz iz svih zemalja, potez koji predstavlja jedan od najradikalnijih zahvata u američku trgovinsku politiku posljednjih desetljeća javlja danas Hina. Odluka je donesena nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio ranije uvedene sveobuhvatne tarife, ocijenivši da su prekoračene ovlasti iz Zakona o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima iz 1977.
Trumpova administracija posegnula je za člankom 122. Zakona o trgovini iz 1974., mehanizmom koji nikada ranije nije bio aktiviran. Ovaj članak omogućuje predsjedniku da, bez prethodnih istraga i bez dodatnih proceduralnih ograničenja, uvede carine do 15 posto na razdoblje od 150 dana ako procijeni da SAD ima “veliki i ozbiljan problem s platnom bilancom”. Nakon isteka tog roka, Kongres bi morao odobriti produljenje mjere.
Trump je u objavi na Truth Socialu poručio da je “velika čast potpisati globalnu carinu” te da će ona stupiti na snagu gotovo odmah. Kao razlog naveo je pogoršanje američkog deficita platne bilance, ali i potrebu za jačanjem pregovaračke pozicije SAD-a u međunarodnoj trgovini. Iako je uvedena jedinstvena stopa od 10 posto, određene kategorije robe ostaju izuzete:
- zrakoplovni proizvodi
- osobni automobili i dio lakih kamiona
- roba iz Meksika i Kanade koja zadovoljava uvjete USMCA sporazuma
- farmaceutski proizvodi
- određeni kritični minerali i poljoprivredni proizvodi
Prema riječima ministra financija Scotta Bessenta, ukupni prihodi od carina u 2026. ostat će “praktički nepromijenjeni”, iako će se struktura naplate promijeniti. Bessent je upozorio da je odluka Vrhovnog suda oslabila Trumpovu pregovaračku moć, ali i naglasio da administracija ima “sjajne alternative” za jačanje američke pozicije.
Uz globalnu tarifu, administracija pokreće i niz novih istraga prema članku 301. zbog navodnih nepoštenih trgovinskih praksi. Istrage su već otvorene protiv Kine i Brazila, a potencijalno bi se mogle proširiti i na Vijetnam te Kanadu. Paralelno se razmatra i korištenje članka 232., koji se odnosi na nacionalnu sigurnost.
Reakcije iz svijeta: Hong Kong vidi priliku, Tajvan oprezan. Prve međunarodne reakcije pokazuju različite perspektive.
Hong Kong smatra da bi nova američka tarifa mogla ojačati njegovu ulogu regionalnog trgovinskog središta. Tamošnji tajnik za financijske usluge Christopher Hui nazvao je situaciju u SAD-u “fijaskom”, ističući da Hong Kong ima jedinstvene prednosti u posredovanju trgovine.
Tajvan procjenjuje da je početni utjecaj na njihovo gospodarstvo ograničen, ali najavljuje pomno praćenje razvoja i stalnu komunikaciju s Washingtonom kako bi se pravovremeno prilagodio novim pravilima.
Što slijedi? Uvođenje globalne carine predstavlja tek prvi korak u novoj fazi Trumpove trgovinske politike. Iako je mjera formalno opravdana stanjem platne bilance, njezin stvarni učinak ovisit će o reakcijama ključnih trgovinskih partnera, mogućim protumjerama i spremnosti Kongresa da odobri produljenje nakon 150 dana.
Trump je poručio da će SAD “primiti više novca i biti puno jači”, no ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi globalna tarifa mogla izazvati lančane poremećaje u opskrbnim lancima, povećati troškove uvoza i potaknuti nove trgovinske napetosti.
A.Karlovic
