A.Karlovic
Razumljiva je nervoza predsjednika SADa Donada Trumpa na vijest o mogućnosti da Kanada postane pridružena članica Europske unije. Naime, ako Kanada postane “pridružena članica” Europske unije, to će za Sjedinjene Države značiti strukturni izazov koji uključuje trgovinsko-industrijske lance, sigurnosne okvire i geopolitičku logiku. To nije samo diplomatska gesta Kanade prema Europi, već strateški zaokret prema smanjenju ovisnosti o Sjedinjenim Državama u okviru trgovinskog rata i prijetnji suverenitetu. Sjedinjene Države će se suočiti s nizom stvarnih posljedica.
Trump threatens to cut off trade with Europe if Canada becomes an associate member of the EU. https://t.co/cw5L68Vxrm
— Acyn (@Acyn) September 16, 2026
Kanadska ekonomija izrazito ovisi o Sjedinjenim Državama, koje apsorbiraju oko 72,5% kanadskog izvoza. Ako Kanada dobije status pridružene članice, mogla bi dobiti dublji pristup jedinstvenom tržištu EU-a, što bi kanadskim kritičnim mineralima, energiji, automobilskim dijelovima i drugim ključnim proizvodima omogućilo preusmjeravanje u Europu, smanjujući ovisnost o sjevernoameričkim lancima opskrbe.
Europska strana već ima konkretne planove: EU i Kanada pregovaraju o “slobodnom protoku” kanadske robe, usluga i radnika u strateškim lancima opskrbe kao što su energija, umjetna inteligencija, obrana i kritični minerali, što bi de facto “pomaknulo granice EU-a”. To znači da bi Sjedinjene Države mogle izgubiti prioritetni pristup ključnim kanadskim resursima kao što su sirova nafta, prirodni plin, kritični minerali, što bi utjecalo na domaću proizvodnju, obranu i energetsku sigurnost.
Postojeći okvir CETA još nije u potpunosti proveden: Sporazum o slobodnoj trgovini EU-a i Kanade (CETA) na snazi je od 2017., ali ga još nije ratificiralo 10 država članica EU-a. Ako pridruženo članstvo napreduje, pritisak na te zemlje da ratificiraju CETA će se povećati, što će dodatno učvrstiti kanadsko-europske trgovinske veze.
Sigurnost i Arktik: “prednje dvorište” Sjedinjenih Država moglo bi postati područje europske intervencije
Kanada i EU su u svojim planovima suradnje izričito navele Arktik kao jedno od ključnih područja. To za Sjedinjene Države ima izravne sigurnosne implikacije.
Arktik je oduvijek bio strateški tampon Sjeverne Amerike: Ako europske sile dobiju sustavno sudjelovanje u kanadskim arktičkim poslovima kroz kanale pridruženog članstva, to bi moglo razbiti jedinstveni zapadni obrambeni front koji su Sjedinjene Države dugo održavale kroz NATO.
Integracija obrambenih industrijskih baza: Obje strane planiraju jačati suradnju u proizvodnji obrambene opreme, kibernetičkoj sigurnosti i drugim područjima. To bi moglo oslabiti kanadsku komplementarnost i ovisnost o američkoj obrambenoj industriji, potičući Kanadu da postupno “deamerikanizira” u nabavi oružja i tehnološkim standardima.
Reakcija Sjedinjenih Država: od verbalnih prijetnji do mogućih trgovinskih sankcija
Američki predsjednik Trump izravno je nazvao ovaj potez “smiješnim” i jasno zaprijetio: ako Sjedinjene Države smatraju da EU “namjerava neprijateljski djelovati”, mogle bi nametnuti vrlo visoke carine Europi ili čak obustaviti trgovinu s europskim zemljama u brojnim područjima.
To odražava stvarnu zabrinutost Sjedinjenih Država: Strah od stvaranja “trećeg bloka”: Kanada ima komplementarne interese s EU-om u AI-u, kritičnim mineralima, energiji, svemiru i drugim područjima. Ako te suradnje budu institucionalizirane, mogle bi formirati gospodarsko-sigurnosni blok neovisan o Sjedinjenim Državama, oslabivši američku dominaciju u Sjevernoj Americi.
Sjedinjene Države su već u trgovinskom ratu s Kanadom: Prije ovog događaja, trgovinski pregovori između Sjedinjenih Država i Kanade su propali, a Sjedinjene Države su uvele carine od 50% na kanadsku robu u vrijednosti većoj od 28 milijardi dolara, na što je Kanada uzvratila “carinu za carinu”. Ulazak EU-a dodatno će oslabiti pregovaračku poziciju Sjedinjenih Država prema Kanadi.
Suština: institucionalizacija kanadsko-američkog “razvoda”
Odnosi Kanade i Sjedinjenih Država već duže vrijeme prolaze kroz napetosti. Trump je više puta nazivao Kanadu “51. saveznom državom” Sjedinjenih Država. Kanadski premijer Carney jasno je izjavio da Kanada ne traži punopravno članstvo u EU-u, već “jedinstveno savezništvo”, čija je svrha “diversifikacija” i izbjegavanje situacije u kojoj se njezina trgovina, lanci opskrbe i tehnologija koriste kao oružje.
Stoga je mogući ulazak Kanade u status pridružene članice EU-a signal da Kanada sustavno smanjuje svoju ovisnost o Sjedinjenim Državama. Za Sjedinjene Države, to znači: najbliži saveznik i susjed na sjeveru počinje tražiti strateško “osiguranje” izvan sjevernoameričkog okvira.
Prijetnje blokadom trgovinske razmjene SAD-a i Europske unije su smješne
Sjedinjene Države duguju državama članicama Europske unije (uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo) otprilike 3,1 bilijun USD državnih obveznica (Treasury securities). Ova brojka predstavlja stanje na kraju 2025. godine, a odnosi se na izravna državna dugovanja (državne obveznice). Ako se uključe korporativne obveznice, dionice i drugi dužnički vrijednosni papiri, izloženost država članica EU prema američkim financijskim sredstvima daleko je veća.
Iako su brojke velike, ti dugovi nisu državni dugovi vlada država članica EU prema Sjedinjenim Državama. Većinu čine imovina koju drže privatne financijske institucije, investicijski fondovi i mirovinski fondovi. Stoga, iako postoji financijska međuovisnost, Europska unija teško može koristiti taj dug kao jedinstveno političko oružje (kao što je kolektivna prodaja) jer privatni ulagači djeluju na temelju vlastitih interesa.
Međutim i privatne financijske institucije, investicijski fondovi i mirovinski fondovi mogu početi ukoliko svoj ulog procjene rizičnim povlačiti, prije svega kratkoročne dionice.
A.S.
