81 godina od proboja u Jasenovcu: Između pijeteta i političkih napetosti

U povodu obilježavanja 81. obljetnice proboja posljednje skupine zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, regija je svjedočila nizu komemorativnih događaja, ali i obnovi političkih napetosti oko načina na koji se ovaj mračni dio povijesti treba pamtiti.

Dok su Republika Srpska i Srbija obilježile Dan sjećanja na žrtve genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), potezi Crne Gore da prvi put službeno obilježi Dan sjećanja na žrtve jasenovačkog logora izazvali su oštre reakcije iz Hrvatske.

Povijesni kontekst: Zločin koji ne smije biti zaboravljen

Logor Jasenovac, uspostavljen u kolovozu 1941. godine, bio je najveći logor smrti na području NDH. Činio ga je sustav od pet logora, a najveće stratište nalazilo se u Donjoj Gradini, gdje su ustaše preko Save prevozile zatočenike na likvidaciju .

Prema nekim podacima Spomen-područja Donja Gradina, u Jasenovcu je tijekom Drugog svjetskog rata stradalo 700.000 žrtava ustaškog režima, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Židova i 127.000 antifašista. Među žrtvama je bilo i 20.000 djece .

Proboj posljednje skupine logoraša dogodio se 22. travnja 1945. godine, a njegov je cilj bio razotkriti svijetu užasnu istinu o zločinima počinjenim u jasenovačkom logorskom sustavu . Taj je čin otpora postao simbolom hrabrosti u trenucima kada je logor trebao biti zatvoren.

Obilježavanje u Republici Srpskoj i Srbiji

Republika Srpska proglasila je 19. travnja Danom žalosti u sjećanje na žrtve ustaškog genocida . Obilježavanje je središnje održano u Spomen-području Donja Gradina kod Kozarske Dubice, uz najviše dužnosnike Republike Srpske i Srbije .

Srbija je također obilježila 19. travnja kao Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Židovima i Romima u NDH. Srpski premijer Đuro Macut izjavio je da je “snaga nacije u očuvanju istine, ali i u izgradnji budućnosti u kojoj se takvo zlo više nikada neće ponoviti” .

“Jasenovac je najveća rana u kolektivnom biću srpskog naroda. Rana koja ni nakon 81 godine ne prestaje boljeti i služiti kao opomena.”
— Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da “nitko neće moći prikriti istinu o Jasenovcu, jer srpski narod ima Republiku Srpsku i Srbiju” te je zahvalio prijateljima iz Izraela, SAD-a i Rusije .

Crna Gora: Novi potez, stare napetosti

Crnogorski parlament najavio je da će 21. travnja prvi put službeno obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dachau. Komemoracija će biti održana u Glazbenom centru Crne Gore uz izvedbu skladbe “Šum šume preko polja” skladatelja Aleksandra Sedlara .

Ovaj je potez, međutim, izazvao oštre reakcije iz Hrvatske. Nije riječ o prvom incidentu – još u lipnju 2024. godine crnogorski je parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu kojom je logor proglašen genocidnim, što je Zagreb ispratio prosvjednom notom i usporavanjem crnogorskih pregovora s EU .

Reakcije Hrvatske: “Politika koja kopa rovove”

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman oštro je kritizirao najavljenu komemoraciju, ističući da je osuda ustaškog režima “nužna i moralno obvezujuća”, ali da iza poteza crnogorskog parlamenta stoji politička motivacija .

“To je politika koja ne gradi mostove, nego kopa rovove. Oni koji se politički i ideološki identificiraju s četničkim naslijeđem i poriču genocid u Srebrenici imaju najmanje pravo govoriti o Jasenovcu.”
— Gordan Grlić Radman

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković otišao je korak dalje, ustvrdivši da iza obilježavanja u Crnoj Gori “stoje elementi velikosrpske politike” .

Adrijan Vuksanović, zastupnik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative, složio se da je osuda ustaškog režima nužna, ali je upozorio da promicatelji ove komemoracije “nemaju vjerodostojnost” jer istovremeno ne obilježavaju Dan neovisnosti Crne Gore .

Što ovo znači za regiju?

Ova situacija otvara nekoliko važnih pitanja:

Politizacija povijesti – Jasenovac bi trebao biti mjesto pijeteta prema svim žrtvama, no političke podjele i dalje otežavaju jedinstven pristup komemoraciji .

Odnosi Hrvatske i Crne Gore – Obilježavanje dolazi u osjetljivom trenutku, dok Crna Gora nastoji ubrzati pristupne pregovore s EU. Hrvatska je već ranije blokirala otvaranje poglavlja 31 zbog rezolucije o Jasenovcu .

Regionalna pomirenje – Unatoč različitim interpretacijama, većina aktera slaže se da istina o Jasenovcu mora biti sačuvana i da se zločini ne smiju ponoviti .

Osamdeset i jedna godina nakon proboja posljednjih zatočenika, Jasenovac ostaje najbolnijom točkom u kolektivnom sjećanju naroda s ovih prostora. Dok jedni polažu vijence i pale svijeće u znak sjećanja na žrtve, drugi upozoravaju na zlouporabu povijesti u dnevne političke svrhe.

Ono što bi trebalo biti zajedničko žalovanje za nedužnim žrtvama, često postaje povodom za nova zaoštravanja između država koje dijele istu prošlost, ali ne i isti pogled na nju. Može li se Jasenovac jednog dana obilježavati bez političkih tenzija – pitanje je koje će tek pokazati budućnost.

Tekst je napisan u spomen na sve žrtve koncentracijskog logora Jasenovac i Donje Gradine.

U povodu obilježavanja 81. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade sudjelovat će na komemoraciji u Spomen-području Jasenovac, u srijedu, 22. travnja 2026. godine. U 10.30 sati kolona sjećanja krenut će prema spomeniku Bogdana Bogdanovića „Cvijet“, gdje će u 11 sati započeti komemoracija.